Novac ide iz proračuna Europske unije, preko hrvatske administracije, do krajnjih korisnika diljem Hrvatske.
Hrvatska je tijekom proteklih 7 godina uspjela iskoristiti svih
10,7 milijardi eura koje joj je EU stavila na raspolaganje iz
fondova, no krajnjim korisnicima projekata isplaćeno je dosad 39
posto tog iznosa čime je RH na posljednjem mjestu među 28 država.
Na dnu sa Španjolskom
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, objavila je u ponedjeljak
na svojoj internetskoj stranici ‘Cohesion Data’ najnovije
podatke za sve zemlje članice uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
Hrvatska se nalazi na dnu sa Španjolskom gdje je također krajnjim
korisnicima isplaćeno 39 posto od ukupnog iznosa ugovorenih
sredstava. U Italiji je isplaćeno 40 posto, Slovačkoj 41 posto a
Sloveniji 53 posto iznosa.
– U Hrvatskoj je ugovorenost projekata izvrsna no poteškoća je u
isplati sredstava – kažu u Europskoj komisiji.
Novac ide iz proračuna Europske unije, preko hrvatske
administracije, do krajnjih korisnika diljem Hrvatske. Prepreka
je, kažu u Europskoj komisiji, što javne nabave traju dugo te što
hrvatska administracija nameće korisnicima komplicirane
procedure.
Projekti u Hrvatskoj, ugovoreni od 2014. do 2020. godine, smiju
biti dovršeni do kraja 2023. godine pa bi do tada trebalo biti
isplaćeno preostalih 61 posto od 10,7 milijardi eura.
– U Hrvatskoj uvijek postoje veliki problemi kod javne nabave. U
javnu nabavu ulaze kojekakve firme s konkurentskim namjerama, pa
se ulažu žalbe, pa procesi javne nabave traju po godinu, ili
godinu i pol dana, pa zbog toga to sve ide sporije – kaže Bruno
Hranić, načelnik općine Vidovec u Varaždinskoj županiji.
– Ali vjerujem da će se to popraviti i da ćemo iskoristiti sva
sredstva iz prethodnog proračunskog razdoblja – dodaje taj član
HDZ-a u čijoj općini je realizirano jedanaest projekata europskim
novcem.
Najbolja situacija je u Finskoj gdje su krajnji korisnici primili
77 posto dogovorenog novca iz proračuna EU, a slijede Irska sa 70
posto i Luksemburg sa 69 posto.
– Kada je riječ o administrativnim procesima, u Europskoj
komisiji postoji tehnička pomoć, ljudi koji sjede s Hrvatskom i
rade na pojednostavljenju procedura – kažu u Europskoj
komisiji.
Ovaj tjedan bi se u Bruxellesu trebala sastati povjerenica za
kohezijsku politiku Elisa Ferreira s hrvatskom ministricom
regionalnog razvoja Natašom Tramišak. Na sastanku će razmotriti
situaciju vezanu za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
U tom je razdoblju Hrvatska ugovorila projekte u vrijednosti
većoj od 10,7 milijardi eura, odnosno za oko 10 posto je
prekoračila taj maksimalni iznos. Sada preostaje za vidjeti hoće
li oko 1 milijarde eura prekoračenih sredstava iz EU proračuna
biti prebačeno u novo razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ili će,
pak, taj iznos doći iz hrvatskog proračuna ili onog regionalnog
kako bi se dovršili započeti projekti.
To podešavanje europskog novca na odobrenih 10,7 milijardi eura
ne bi trebalo zahvatiti manje korisnike, nego velike projekte
poput cesta oko Pelješkog mosta.
Hrvatska je 2013. bila zadnja zemlja koja je ušla u EU, a u
Europskoj komisiji kažu kako zemlja ništa nije izgubila od 2014.
do 2020. godine, odnosno ugovorila je maksimalnu vrijednost
projekata financiranih iz EU.