Građanima su najzanimljivije izmjene Zakona o porezu na dohodak, jer će onima koji taj porez plaćaju donijeti veću plaću ili mirovinu.
Hrvatska će u 2021. godinu ući s novim, petim krugom porezne
reforme, čije su najvažnije odrednice smanjenje stope poreza na
dohodak s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto te stope poreza
na dobit za poduzetnike s godišnjim prometom do 7,5 milijuna kuna
s 12 posto na 10 posto.
Peti krug porezne reforme, čija se vrijednost procjenjuje na oko
dvije milijarde kuna, definiran je istim brojem zakona
– izmjenama i dopunama zakona – o porezu na dohodak, o
porezu na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom te
o financiranju lokalnih jedinica, a koje će stupiti na snagu 1.
siječnja 2021. godine.
Niže stope poreza na dohodak – veća primanja za oko
900 tisuća obveznika
Građanima su svakako najzanimljivije izmjene Zakona o porezu na
dohodak, jer će onima koji taj porez plaćaju donijeti veću plaću
ili mirovinu. Naime, izmjenama se smanjuju stope tog poreza
– stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto.
Nema promjena kada je riječ o osnovnom osobnom odbitku, koji i
nadalje ostaje 4000 kuna, kao ni olakšica za uzdržavane članove
obitelji (npr. za prvo dijete 1750 kuna, za drugo 2500
kuna itd.).
Ne mijenjaju se ni porezne osnovice pa smanjenje stopa znači da
će se od iduće godine na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno
primjenjivati stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto, a na
osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto, umjesto sadašnjih
36 posto.
Pretoče li poslodavci te nove, niže stope poreza na dohodak na
plaće svojih zaposlenika, to bi za
radnike značilo porast neto plaće od desetak do više od
tisuću-dvije kuna. Točan izračun, naime, ovisi o iznosu plaće,
olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno
stopi prireza.
Projekcije računovođa tako govore da bi primjerice osoba bez
uzdržavanih članova u Zagrebu (u kojem je stopa prireza 18 posto)
s bruto plaćom od 6000 kuna već na plaći koju će dobiti u
siječnju iduće godine dobila oko 38 kuna veću neto plaću, s
bruto dohotkom od 10.000 kuna gotovo 190 kuna, a s 12.000 kuna
oko 265 kuna više. Kako raste bruto plaća, tako raste i iznos
koji bi zaposlenici dobili s obračunom po novim, nižim stopama pa
će tako oni s bruto plaćom od 50.000 kuna u siječnju iduće
godine dobiti neto plaću veću za 1840 kuna.
Prema podacima koje je tijekom saborske rasprave o
najnovijem paketu poreznih izmjena iznio ministar financija
Zdravko Marić, smanjenjem stopa poreza na dohodak oko 900 tisuća
poreznih obveznika može očekivati financijsku korist, ovisno o
njihovoj visini dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i
umirovljenika. trenutačno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu
svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak,
podsjetio je Marić, koji je i tom prigodom ponovio i da visina
plaće nije određena Zakonom o porezu na dohodak, nego ugovorom
između poslodavca i radnika.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto
stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih
dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr.
iznajmljivači stanova ili apartmana).
Zakonske izmjene su definirale i porezni tretman nacionalne
naknade za starije osobe, koja se uvodi od početka iduće godine i
iznosit će 800 kuna mjesečno. Ta se naknada, kao i ostale
socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez
na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na
osobni odbitak za uzdržavane članove.
Također, plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv
zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.
Zakonskim se izmjenama od početka iduće godine ukida i
oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji
su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine
peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. Kolokvijalno,
riječ je o tzv. institutu malog posla (little job) koji je do
sada bio oporezivan stopom od 24 posto za dodatni prihod od
12.500 kuna, no od iduće se godine oporezivanje takvog dohotka
ukida.
Zakonske su izmjene regulirale i porezno oslobođenje za primitke
digitalnih nomada odnosno stranaca koji iz Hrvatske, korištenjem
telekomunikacijskih tehnologija, obavljaju poslove za poslodavce
iz drugih zemalja. Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim
strancima i IT stručnjacima, za koje se propisuje porezno
oslobođenje za primitke koje će ostvarivati po osnovi tako
stečenog statusa, a kako bi se time olakšala i njihova odluka da
odaberu Hrvatsku kao mjesto boravišta i rada.
No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju
primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta
tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.
Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i
visine sredstava kojima je stečena. Sada se taj nesrazmjer
imovine i primitaka oporezuje višom stopom od 36 posto uvećano za
50 posto, što znači s 54 posto, a kako se od početka iduće godine
viša stopa smanjuje na 30 posto, povećava se koeficijent njezina
uvećanja, i to za sto posto, što znači da će ta stopa u konačnici
iznositi 60 posto.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i određena
pojednostavljenja kada je riječ o prijavama. Tako građani koji
iznajmljuju stan, ako za to sklopljeni ugovor ovjere kod
javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će
obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni
bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog
bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u
Poreznu upravu.
Novine su vezane i uz mogućnost isplate primitaka u naravi po
osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje
poslodavci daju radnicima. Do sada je kriterij za to bio da te
tvrtke moraju imati dobit, a sada je prošireno i na one koji nisu
u dobiti. To je, kako su obrazložili iz Ministarstva financija,
posebno važno za startup-ove, male tvrtke koje tek nastaju i koje
u prvim godinama možda nisu ni u stanju ostvariti dobit, ali im
se omogućuje da stimuliraju svoje radnike kroz dodjelu opcijskih
dionica.
Financijski efekt izmjena poreza na dohodak odnosno smanjenja
stopa toga poreza procjenjuje se na dvije milijarde kuna. Kako je
taj porez prihod lokalnih jedinica, država je odlučila da će na
sebe preuzeti to smanjenje njihovih prihoda.
Država fond izravnanja preuzima na sebe
Ta je kompenzacija regulirana izmjenama Zakona o financiranju
jedinica lokalne (područje) samouprave, kojima je povećan udio
općina, gradova i županija u porezu na dohodak, dok država na
sebe preuzima fond izravnanja, iz kojega sredstva idu slabije
razvijenim općinama, gradovima i županijama, prema utvrđenim
kriterijima.
Tako će se od početka iduće godine udjeli općina i gradova u
raspodjeli poreza na dohodak povećati sa 60 na 74 posto,
županija sa 17 na 20 posto, a udio za decentralizirane
funkcije ostat će 6 posto.
Sredstva za fond izravnanja, koji sada u raspodjeli poreza na
dohodak ima udio od 17 posto i puni ga svih 576 lokalnih
jedinica, od iduće će se godine osiguravati u državnom proračunu.
U 2021. prvi se put realizira i porezno rasterećenje
mladih
Peti krug porezne reforme kreće s početkom iduće godine, a
sredinom 2021. treba biti realizirana i važna promjena definirana
još četvrtim krugom – porezno rasterećenje rada mladih do 30
godina.
Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiranim krajem
2019. godine, a s početkom primjene od 2020., regulirano je i
porezno rasterećenja mladih, i to umanjenjem obveze poreza na
dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto
za one od 26 do 30 godina. No, tu će pogodnost mladi osjetiti tek
2021. godine jer to porezno rasterećenje ne ide na mjesečnoj
plaći već po godišnjem obračunu poreza na dohodak.
To znači da će mladi, nakon što Porezna uprava napravi godišnji
obračun poreza na dohodak za ovu godinu, negdje na ljeto iduće
godine na svoje račune dobiti povrat poreza na dohodak
– je li to u stopostotnom ili 50-postotnom iznosu, ovisi o
njihovim godinama.
Tada će se znati i koliko će točno mladih dobiti povrat poreza i
koliki je to ukupni iznos koji su u Ministarstvu financija
kod predlaganja samog zakona procijenili na oko 700 milijuna
kuna.
Porez na dobit – stopa za one s prihodom do 7,5 milijuna
kuna pada s 12 na 10 posto
S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na
dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim
prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. To se
smanjenje odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za
gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. I te
zakonske izmjene stupaju na snagu s početkom iduće godine, a
primjenjivat će se u postupku podnošenja poreza na dobit za 2021.
godinu i nadalje.
Sukladno prijelaznim i završnim odredbama, poduzetnici koji u
ovoj godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već
kod izračuna predujma poreza na dobit za 2021. primijeniti stopu
od 10 posto. Za poduzetnike čiji je godišnji prihod veći od 7,5
milijuna kuna, stopa poreza na dobit i nadalje ostaje 18 posto.
Zakonskim se izmjenama također s 12 na 10 posto smanjuje i stopa
poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti.
Također se s 15 posto na 10 posto smanjuje stopa poreza po
odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika,
zabavljača, sportaša i sl.).
Izmjene Zakona o porezu na dobit trebale bi ići na ruku bankama
koje svojim klijentima u teškoćama otpišu potraživanja.
Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos
otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po
osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s
posebnim propisima Hrvatske narodne banke (HNB).
– Na taj način želimo prevenirati situacije koje smo imali u
prijašnjim situacijama i godinama jer i kad kriza dođe, a i u
nekim drugim okolnostima, neki građani, naravno, ne svojom
krivnjom zapadaju u poteškoće, što zbog gubitka radnog mjesta ili
nekih drugih okolnosti, pa nisu više u stanju podmirivati te
obveze kako su originalno definirane. Na ovaj način dajemo
kreditnim institucijama stimulans da s tim dužnicima razgovaraju,
pregovaraju i dogovore djelomični ili potpuni otpis, a ne da se
uključuju i neke treće osobe, dobro znane – obrazložio je u
Saboru ministar financija.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak utvrđuje se i
obveza redovitog usklađenja transfernih cijena.
PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima
diže se na 15 milijuna kuna
Izmjenama Zakona o PDV-u, od početka iduće godine diže
se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama –
sa 7,5 na 15 milijuna kuna.
Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije
PDV-a pri uvozu, a radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu
angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.
Izmjenama se zakon o PDV-u usklađuje s europskim direktivama pa
će se tako od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj na uvoz dobara iz
trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura
(do 160 kuna) plaćati PDV.
Usklađenje s europskim direktivama zakonskim se izmjenama provodi
i kada je riječ o prodaji dobara na daljinu.
Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će
propisati ministar financija
S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o
fiskalizaciji u prometu gotovinom, prema kojima se više
blagajnički maksimum neće propisivati tim zakonom, već će ga
pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim
kategorijama poreznih obveznika.
Uz to, početkom iduće godine istječe i prijelazno razdoblje za
fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja i obvezu
iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Naime, te su obveze propisane već zakonskim izmjenama koje su na
snazi od početka ove godine, ali je za prilagodbu dan rok od
godinu dana pa njihova primjena kreće 1. siječnja 2021.
Tada na snagu stupaju i neke odredbe definirane još u četvrtom
krugu porezne reforme, odnosno krajem prošle godine, pa tako od
1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka
fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza
iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom
računu.