Nacionalnu mirovinu od 800 kuna tražilo 4000 starijih od 65
Prve plaće koje će biti isplaćene u siječnju oporezivat će se
nižim poreznim stopama koje su 1. siječnja stupile na snagu,
odnosno s 20 i 30%. To će smanjenje donijeti povišicu jedino
ljudima koji imaju plaće iznad 5000 kuna bruto, a ako imaju
dodatne olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji,
razgraničenje je na bitno većim iznosima.
Veća primanja – veća povišica
Primjerice, samac u Zagrebu sa 6000 kuna bruto plaće dobit će oko
37 kuna više, a samac s 12.000 kuna bruto plaće može očekivati
povećanje od 264 kune! Osobama koje imaju olakšice povišica je
niža jer su plaćali manje poreza.
Što su primanja veća, viša je i povišica budući da su veća
primanja relativno više opterećena poreznih davanjima. Inače,
prosječna neto plaća isplaćena u studenom bila je 6756 kuna i na
godišnjoj je razini povećana oko 2 posto.
Ministar financija Zdravko Marić procjenjuje da
veća primanja može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika,
većinom zaposlenih, sve zajedno mjesečno oko 166 milijuna kuna,
odnosno godišnje oko dvije milijarde kuna! Uobičajeno je da se
početkom godine povećava i minimalna plaća, pa od siječnja
minimalac raste za 150 kuna, na 3400 kuna neto.
Procjenjuje se da minimalnu plaću prima oko 70 tisuća zaposlenih
u tvrtkama, kod obrtnika te u samostalnim profesijama.
Automatizmom je uz iznos minimalne plaće vezana i studentska
satnica koja se povećava za nešto više od jedne kune na
minimalnih 26,56 kuna za sat. HZMO javlja da u petak 8. siječnja,
korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama počinje isplata
mirovina za prosinac 2020.
Od početka 2021. teče pravo i na isplatu nacionalne mirovine za
osobe starije od 65 godina koje po drugom osnovu nisu ostvarile
pravo na mirovinu. Njima će prva isplata za siječanj biti u
veljači. HZMO kaže da su do 1. siječnja 2021. primili 4010
zahtjeva za isplatu nove nacionalne naknade za starije osobe, što
je, zasad, pet puta manje od očekivanja. Zahtjevi se primaju od
sredine prosinca, ali u HZMO-u kažu da se svakodnevno brojka
povećava s obzirom na to da zahtjevi pristižu preporučeno poštom.
Najveći broj zahtjeva je u Područnoj službi u Zagrebu 798, u
Osijeku 386, zatim u Područnom uredu u Vukovaru 296 te u
Slavonskom Brodu 267 zahtjeva. Uz dob i 20 godina neprekinutog
boravka u Hrvatskoj, osnovni uvjet za primanje te novčane naknade
je dohodak kućanstava, koji po članu ne smije biti veći od 800
kuna.
Osobe koje primaju socijalnu pomoć također mogu tražiti isplatu
nacionalnu mirovine, no postoji bojazan da to mnogi neće učiniti
jer je socijalna pomoć za starije od 65 godina 920 kuna. Također
je i pitanje kako će se u svemu tome snaći starije osobe na
područjima stradalim u potresu te hoće li u nevolji koja ih je
zadesila uopće razmišljati o predaji zahtjeva.
Ispostave mirovinskog osiguranja u Petrinji i Glini do daljnjega
su zatvorene zbog oštećenja, no osim putem interneta svi zahtjevi
vezani za ostvarivanje nekih mirovinskih prava mogu se na tom
području besplatno predati i u poslovnicama Hrvatske pošte.
Novi model za strance
Od važnijih promjena tu je i novi model zapošljavanja stranaca.
Ukida se model kvota za zapošljavanje stranaca, pa tvrtke koje
žele zaposliti strance, prije nego što zatraže dozvolu za njegov
boravak i rad, moraju dobiti prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja stranca.
Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu
testa tržišta rada u HZZ-u, trebao bi trajati najviše 30 dana.
Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano
uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara
te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi,
šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu. Prethodne 2020. u Hrvatskoj
je iskorišteno 40 tisuća novih radnih dozvola za strance.