U HPK smatraju da je to jedan od marketinških trikova koji nisu dopušteni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na nacionalnoj razini postoji jedino oznaka ''Mlijeko s hrvatskih farmi'' koja potvrđuje da mlijeko ima svoju sljedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u utorak su pozvali
nadležne državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu
mlijeka na tržištu jer se zadnjih mjeseci potrošačima nudi
uvozno, jeftino mlijeko, na čija pakiranja se stavljaju hrvatske
oznake (šahovnice, kockice) te se obmanjuje potrošače kako je
riječ radi o domaćem mlijeku.
U HPK smatraju da je to jedan od marketinških trikova koji
nisu dopušteni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na
nacionalnoj razini postoji jedino oznaka ”Mlijeko s
hrvatskih farmi” koja potvrđuje da mlijeko ima svoju
sljedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača.
“Nedopustivo je zakidati domaću proizvodnju jer je prvo
potrebno otkupiti naše proizvode. Nikakvo znakovlje ne može biti
na pakiranju mlijeka koje nije direktno iz Hrvatske, mogu biti
samo znakovi EU i države iz koje mlijeko dolazi”,
istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
HPK stoga apelira na inspekcije i institucije da pojačaju
kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim
osnovama radi ova tržišna obmana potrošača.
Iz Komore također apeliraju na trgovačke lance da se ne
koriste ovim obmanjujućim potezima te da stavljanjem različitih
oznaka i državnog grba na jeftina uvozna mlijeka
ne zbunjuju dodatno potrošače.
HPK traži i hitan sastanak domaćih proizvođača mlijeka s
resornim Ministarstvom, odnosno da se na Savjetu za
mlijeko pozovu industrije mlijeka te da se zajednički ukaže
na ovaj problem koji jednim dijelom
pripada sferi nepoštenih trgovačkih praksi koje
su zabranjene na razini EU.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar ocjenjuje
da u domaćem mljekarstvu ima pozitivnih pomaka zahvaljujući
razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor,
no najveći problem i dalje su cijene ulaznih sirovina, zbog čega
je na Savjetu za mlijeko potrebno napraviti konkretne zaključke
kako bi se dosadašnji pozitivni trendovi mogli nastavili.
Rešetar ističe kako su cijene sirovina drastično poskupjele
(posebice sojina sačma i kukuruz), a rasle su i cijene
repromaterijala za sjetvu i tu je potrebno reagirati.
S druge strane, upozorava, sve članice EU prošle godine koristile
su mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, pri
čemu je 300.000 tona bila minimalna količina koje se skladištila,
a ti viškovi sad dolaze na domaće tržište po dampinškim
cijenama.
U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove mlijeka te
viškove stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga
puštaju na tržište po izuzetno niskim cijenama. “Takvo
mlijeko dolazi na naše tržište po cijenama na koje ne možemo
utjecati, ali problem je što na police dolazi s oznakom
hrvatske šahovnice, što je nedopustivo”, istaknuli su iz
HPK.
Potrebna ulaganja
U HPK smatraju da su sektoru mljekarstva potrebna
ulaganja kako bi pojedine farme mogle izdržati financijski
pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na
tržištu. “Na cijenu mlijeka ne može se utjecati jer se ona
formira na tržištu, ali je potrebno prvo urediti tržište – mora
se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi”,
istaknuo je Jakopović.
Mišljenja je da bi bilo dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor
koje bi pratilo troškove proizvodnje jer se podaci s burza
stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače.
“Potrebno je na razini Ministarstva napraviti objavu o cijenama
žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni
troškovi u proizvodnji i usporedili s troškovima iz drugih
zemalja”, kazao je Jakopović te istaknuo kako bi to trebalo
napraviti do kraja godine.
Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice
produži na sljedeće tri godine, a inzistiraju i na
provođenju mjera Programa ruralnog razvoja koje se odnose na
proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na
farmama koje proizvode mlijeko. To bi bio dodatni izvor prihoda
mljekara – da i kroz proizvodnju električne energije, preko
bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak.
Iz HPK iznose podatke da su tijekom 2020. hrvatski
proizvođači mlijeka isporučili 434,2 milijuna kilograma mlijeka,
što je na razini 2019. godine.
U siječnju je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 posto
u odnosu na siječanj lani. Tijekom prošle godine u Hrvatsku je
uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253,4
milijuna eura.