Kuda ide ovaj vlak?
Hrvatska je 2021. prihvatila kao europsko-unijsku Godinu
željeznica, no realno stanje umjesto idile nudi smanjivanje broja
željezničkih linija ili skraćenje relacija.
Redukcijom su zahvaćena 134 vlaka od ukupno 821, a mjere su uoči
lanjskog Božića objašnjene lošom prodajom putničkih karata zbog
pandemije, piše DW.
Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat prometnika vlakova
Hrvatske početkom lipnja upozorili da se u sektoru priprema
i udar na radna mjesta, a u okviru novog Pravilnika o
organizaciji i još neobjavljenog tzv. Pisma sektorske politike.
To će navodno biti provedeno ograničenjima rada izvršne službe,
ukidanjima pojedinih radnih mjesta, smanjenjem broja radnika u
smjenama, uvođenjem raznih prekida rada.
O eventualnom se povratu voznih redova na ranije stanje više iz
uprave HŽ-a niti ne govori, sad i bez obzira na turističku
sezonu. Besperspektivnost pristupa ovom javnom resoru jasno je
izražena činjenicama poput one da je područje najpogođenije
restrikcijom – Dalmacija. Pored ukidanja noćne linije
Split-Zagreb-Split, vlakovi uopće više ne prometuju na relacijama
Zadar-Knin i Ploče-Metković.
Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara
Hrvatske obajasnio je to riječima da ovakvo stanje željezničkog
sektora u Hrvatskoj uglavnom proizlazi iz nedovoljnog interesa i
zbog nekompetentnosti političara koji godinama donose odluke o
cjelokupnom željezničkom sektoru. Kako je objasnio politika
je rado postavljala svoje uprave i nadzorne odbore čiji članovi
nikad nisu snosili odgovornost zbog nerada i štete iza
sebe.
On dodaje kako će se devastacija sektora nastaviti planiranim
ukidanjem 450 kilometara pruge, a na pojedinim prugama smanjenjem
usluge prijevoza putnika.
“Posebno je zabrinjavajuće da država u željezničkom prijevozu
više ne vidi razvojnu šansu”, rekao je Vedran
Horvat, izvršni direktor Instituta za političku
ekologiju koji je izradio i objavio tu studiju.
On smatra da je očito kako nedostaje smisleni plan investicija u
željeznički sektor kojim bi se očuvala radna mjesta i poboljšala
kvaliteta i dostupnost željezničkih usluga, uz postupno vraćanje
ukinutih linija i modernizaciju postojećih, piše DW.