Upoznajte najveću farmu pataka u Hrvatskoj.
I ove godine Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list
provode projekt Zlata vrijedan. Cilj
je izbor najboljeg obiteljsko-poljoprivrednog
gospodarstva u Hrvatskoj, a svaku županiju predstavlja jedan
OPG. Varaždinsku županiju ove godine predstavlja OPG
Orehovec iz Velikog Bukovca, a ovo je priča o
njima.
——————————————————————————————
Njihovo je gospodarstvo u Velikom Bukovcu – selu uz Dravu, Bednju
i Plitvicu – nedaleko od Ludbrega, centra svijeta. Tako će
28-godišnji Juraj Orehovec objasniti gdje se
nalazi najveća farma pataka u Hrvatskoj u kojoj se godišnje
uzgoji oko 40.000 tisuća ovih pernatih životinja. I još toliko
pijetlova, kokoši, pilića i gusaka:
– Uzgajamo, i to na otvorenom, svu onu perad koja se i nekad
uzgajala u našoj Podravini – dodaje. Na poljoprivrednom
gospodarstvu imaju od 50 do 60 zaposlenih, prema potrebama, a
osim domaće radne snage tu je i osmero zaposlenika iz Ukrajine te
troje Nepalaca. Za svoje radnike Orehovci su osigurali i
smještaj. Uz uzgoj imaju i vlastitu klaonicu te preradu pa su
njihove podravske patke postale – kraljevske.
Naime, Royal Duck brend je premium pačjih proizvoda PG-a
Orehovec, a obuhvaća pačje paštete Dux, sušena pačja prsa LeDame.
U paleti proizvoda ovoga gospodarstva su i pačja i guščja mast.
– Naše patke nisu šopane, njihova je jetra prirodna. Paštete
imamo u šest okusa – klasična pašteta od pačje jetre, pašteta
koju smo obogatili bučinim uljem, zatim pašteta od dimljenog
pačjeg mesa i dvije verzije pačje paštete upotpunjene tartufima:
pačja pašteta i parfe u koji ide samo čista jetra, odnosno 60%
jetre. Na jesen bismo trebali započeti s izvozom u Njemačku, u
dućane delikatesa – objašnjava Juraj pokazujući nam ambalažu ovih
proizvoda, uz komentar kako lijepo izgledaju, i iznutra i izvana.
50.000 hektara zemlje nije dovoljno
Prepoznala je to i struka pa su lani na svjetskom natjecanju
grafičkog dizajna ambalaže Orehovčeve paštete i masti osvojile
srebrnu medalju u kategoriji gourmet food. Od jeseni će se pod
etiketom PG Orehovec u prodaji naći i sušene kobasice od mesa
divljači, jelena i divlje svinje.
Iz pogona prerade vodi nas Juraj do farme koja se prostire na
100.000 četvornih metara. Prvih mjesec dana patke borave u
zatvorenom prostoru, a zatim idu na vanjski dio farme na kojem su
nadstrešnice, da se životinje imaju kamo skloniti i spavati.
Orehovci hranu za perad uzgajaju na svojim poljima, a za gnojidbu
kriste stajnjak nastao pri uzgoju peradi, čime smanjuju uporabu
mineralnih gnojiva. Obrađuju 50 hektara zemlje. No to nije
dovoljno pa za njih proizvode i drugi poljoprivrednici iz
okolice.
U posao na gospodarstvu uključene su dvije generacije obitelji
Orehovec, odnosno i Juraj sa suprugom, i njegovi roditelji. Ovo
što danas imaju postigli su u 20 godina rada. Poljoprivredna
priča obitelji Orehovec započela je 2000. godine kada se
papirnati vlasnik današnje male tvornice, Jurajev otac Željko
Orehovec, zasitio uredskoga posla. Obitelj je imala malo zemlje,
za poljoprivredu kojom su se bavili za vlastite potrebe
uzgajajući pokoju svinju, patku, nešto kokoši… Proučavajući
tržište, Željko je zamijetio da proizvodnje pataka i gusaka nema
i tu se rodila ideja da se obitelj počne baviti njihovim uzgojem,
i to na otvorenome. Od te su ideje pa do prvih pataka prošle
dvije godine. Gradila se farma, i to neposredno uz Plitvicu, kako
bi se mogle iskopati lagune u kojima će se ove ljubiteljice vode
moći brčkati. Počeli su s proizvodnjom od oko 2000 komada na
godinu. A onda se počelo zahuktavati.
Utjecaj krize
Fokus poslovanja stavljen je, kaže Juraj, na slobodni uzgoj kojim
se postiže visoka kvaliteta proizvoda pa su prije početka krize
dogurali do sto tisuća komada.
Kako su se količine peradi povećavale, sve je teže bilo prodati
toliko živih pataka. Znači, valjalo je zajedno s farmom napraviti
i klaonicu. Kriza im je 20-30% smanjila proizvodnju, pad su
osjetili i nakon ulaska Hrvatske u EU kada je na naše tržište
došlo i više nego dvostruko jeftinije pačje meso. No, tu su sad
već bili i pilići za koje je na farmi napravljena staja u kojoj
prvih tjedana borave u zatvorenom, a kasnije imaju pristup
travnatim površinama po kojima kljucaju. U jednome turnusu bude
20.000 pilića. Kupuju ih jednodnevne, iz Mađarske.
– Od 60 do 90 dana imaju ti pilići, od 90 do 120 dana mladi
pijetlovi – podučava nas Juraj, inače ekonomist po struci.
Meso pijevca je, dodaje, cjenjenije od mesa kokoši, a najviše
njihove pijevce traže u Dalmaciji, gdje im je i najveće tržište.
I dok su pijevci, kao i pilići, tražena roba tijekom cijele
godine, patke su tražene za Sve svete, Božić i Uskrs, a guske,
kojih uzgajaju najmanje, oko tisuću komada, za Martinje.
– Imamo i svoje mesnice, i to u Ludbregu, Zagrebu, Šibeniku,
Trogiru i Splitu pa se ondje mogu kupiti proizvodi s
našeg gospodarstva. Restorane i hotele opskrbljujemo preko
svoga velikog distributera Metroa, a za Spar radimo njihovu robnu
marku S budget, a pod etiketom “Vrtovi Hrvatske” na njihovim je
policama naša perad iz slobodnog uzgoja – govori Juraj, na
gospodarstvu zadužen za razvoj proizvoda, odnose s kupcima i
proizvodnju.
Piliće izvoze u Mađarsku
Kontinuirano ulaganje u proizvodnju tijekom posljednja dva
desetljeća rezultiralo je time da Orehovčevi imaju kapacitete za
uzgoj, klanje i preradu oko 1500 tona mesa godišnje.
U Mađarsku izvoze žive piliće iz zatvorenog uzgoja koji su ondje
cijenjeni, zbog GMO free uzgoja. Prehrana njihove peradi temelji
se na žitaricama i uljaricama, uz dodatak ostalih
mikronutrijenata poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan
rast i razvoj. U sastavu smjese kojom Orehovčevi hrane svoju
perad najzastupljeniji su kukuruz i soja.
Hrana njihovih životinja kontroliranog je podrijetla, sjeme
certificirano kao GMO free, a krajnji proizvod vrhunske
kvalitete. K tome, kontinuirano rade na povećanju dobrobiti
životinja, pa tako na farmama zatvorenog tipa uzgajaju pasmine
pilića koji sporije rastu, ne pretrpavaju zatvoreni prostor
životinjama kako bi se one mogla slobodno kretati, tijekom noći
gase svjetla…
– Odrastao sam s ovim obiteljskim poslom. Ne bih mogao ni
zamisliti da nešto drugo radim – kaže Juraj Orehovec.