Ponovno raste i dug bolnica.
Posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u
projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu te smo trenutno u zoni
rasta od oko sedam posto na razini cijele godine, rekao je u
četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija
Zdravko Marić, piše
Poslovni dnevnik.
Podsjetio je da je aktualna Vladina projekcija rast od pet posto.
Iznio je da su porezni prihodi od 1. siječnja do 31. kolovoza 0,7
posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a PDV-a je
prikupljeno nešto preko četiri posto više.
Porez na dobit je nešto manji nego u prvih osam lanjskih mjeseci,
ali to je, kako je rekao, očekivano s obzirom da se
obračunava na temelju rezultata iz 2020.
godine. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su četiri posto
viši i na tragu su očekivanja, rekao je Marić.
Proračunski prihodi
Jedini oblik trošarina koji blago kaska, dodao je, trošarine
su na automobile, a to je objasnio smanjenjem nekih nameta i
globalnim zastojima u automobilskoj industriji.
Što se tiče proračunskih prihoda, rekao je da vrijednost
fiskaliziranih računa samo u kolovozu u turizmu gotovo 21 posto
veća nego 2020. godine.
Istaknuo je, međutim, ključnu ulogu troškovne strane proračuna
ističući da je tu ključ održivosti javnih financija.
Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito
rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju
na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija
mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini
iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih
cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih
proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti
mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011.
godine.
‘Malo se cijena može regulirati’
Marić je rekao da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije,
s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj
razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada
njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje
inflatornih pritisaka.
No, dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili,
primjerice, građevinskog materijala, može u potpunosti opravdati
globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.
Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu
regulirati, budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali
da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.
Raste dug bolnica
Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso,
ribu, voće i povrće, kao primjer vrlo ograničenog utjecaja
porezne politike na cijene, jer nakon smanjenja PDV-a nije
bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.
Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno
rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200
dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna
za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati
zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je,
navodi
Poslovni dnevnik.