- Nitko ne spori da predmetno područje sjevera Hrvatske izuzetno krasi biološka i geološka raznolikost, ali je isto tako nepobitno da je to područje od davnina gusto naseljeno i da su ti ljudi koji tamo žive, a ujedno su i vlasnici tih zemljišta, očuvali tu raznolikost.
– Jedan od najznačajnih čimbenika koji su zaslužni za veliku
bioraznolikost RH su naše
šume, koje prekrivaju skoro polovinu kopnene površine, a
specifične su po svojoj
prirodnosti. Za očuvanje te prirodnosti zasluge ponajprije
pripadaju šumarskom sektoru i stručnjacima koji već više od
250 godina prakticiraju održivo gospodarenje uz prirodnu obnovu.
Takav način gospodarenja, koji najprije uvažava stanišne uvjete i
uz njih vezane klimatogene šumske zajednice predstavlja
jedno od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama. To su
i u EU prepoznali pa takav način gospodarenja nazivaju
bliskim prirodi (“close to nature”) – rekao je mr.
sc. Miljenko Županić na tribini održanoj
u Lepoglavi u organizaciji Saveza udruga privatnih
šumovlasnika Varaždinske županije.
Sudionici skupa poručuju i upozoravaju da novi strateški
dokumenti doneseni u sklopu
EU zelenog plana ne prepoznaju važnost održivog gospodarenja već
prednost daju zaštiti prirode tj. bioraznolikosti. Time se
narušava ravnoteža te se u drugi plan stavljaju
društvene i ekonomske sastavnice održivosti što će imati
negativne učinke kako na
vlasnike šuma tako i na cijeli lanac vrijednosti u šumarskom
sektoru.
– Novi strateški dokumenti Strategija EU-a za biološku
raznolikost do 2030. i Strategija
EU-a za šume do 2030., nastavljaju s takvim pristupom prema kojem
će se u državama s velikim udjelom prirodnih šuma, kao što je RH,
zabraniti ili ograničiti gospodarske aktivnosti u šumama. To
će uz negativan utjecaj na šumarstvo i povezane industrije, koje
su većinom vezane uz ruralna područja, dovesti do dodatne
depopulacije. Posebno se to odnosi na Strategiju za šume za koju
su većina država članica EU u kojima je šumarstvo značajna
gospodarska grana, zaključili da njezina provedba ugrožava
dugoročnu održivost europskih šuma i šumarstva. Zato traže
reviziju te strategije uz poštivanje zahtjeva kao što su:
uvažavanje dosadašnjih postignuća vlasnika i upravitelja
šuma, poštivanje stručnosti i kompetencija, stvaranje šuma
za budućnost, i dr. koji su navedeni u Bečkoj deklaraciji –
istaknuo je mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik
Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Provedba mjera iz tih dokumenata još nije započela, no u RH se
već provode mjere
zaštite prirode u području ekološke mreže Natura 2000, koja u RH
pokriva 37 posto
kopnene površine, a od toga cca. 1 mil. ha su šume (50 posto). Po
najnovijim
pravilnicima MINGOR-a sukladno Direktivama o pticama i
staništima, u prosjeku se
zabranjuje tj. smanjuje obim sječe za 30 posto. Time će se u
narednim godinama
značajno utjecati na tržište drvnih sortimenata te će zbog
nedostatka sirovine sigurno doći do otpuštanja radnika i
zatvaranja pojedinih poslovnih subjekata.
Predstavnici udruga koje okupljaju privatne šumovlasnike
upozoravaju da se održivo
gospodarenje šumama u RH temelji na stručnom i odgovornom
gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim gospodarenjem
održava se stabilnost šumskog ekosustava i biološka
raznolikost te dostupnost drvne sirovine uz optimalno
ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma
te s njime treba nastaviti jer je dokazano da pozitivno
utječe na sve tri sastavnice održivog razvoja.
Uz sve navedeno postoje i zaštićena područja prema našem
Zakonu o zaštiti prirode, koja opet donose
posebna ograničenja vlasnicima zemljišta. S obzirom na nedavno
pokrenutu inicijativu osnivanja parka prirode na području
sjevera Hrvatske, izraženo je veliko nezadovoljstvo vlasnika
šuma i ostalog zemljišta jer se u medijima prenosi kako
su incijatori osobe s tog područja što je netočno već su
isti političari koji se koriste populističkim metodama.
– Nitko ne spori da predmetno područje sjevera
Hrvatske izuzetno krasi biološka i geološka raznolikost, ali
je isto tako nepobitno da je to područje od davnina gusto
naseljeno i da su ti ljudi koji tamo žive, a ujedno su i vlasnici
tih zemljišta, očuvali tu raznolikost.To je razlog zašto
iskazujemo sumnju u prednosti koje bi zaštita tog područja
pružila žiteljima, a pogotovo ako se u obzir uzmu i
ograničenja u svim granama gospodarstva i života koje takva
zaštita povlači za sobom. Osim ograničenja u korištenju
zemljišta, zaštićena područja u pravilu postaju i nepovoljna
za bilo kakve gospodarske investicije jer se zahtijevaju
posebni administrativni postupci prilikom izdavanja dozvola
koji uvjetuju provedbu posebnih studija utjecaja na okoliš –
upozorio je Miljenko Županić, tajnik Saveza udruga privatnih
šumovlasnika Varaždinske županije.
S tribine je poslana poruka da bi bilo bolje sve te financije
usmjeriti na poticanje tradicionalnog gospodarenja šumama i
poljoprivrednim zemljištem kojim bi se vratio specifični izgled
krajobraza tog područja, a samim time i očuvala raznolikost. Za
očuvanje prirodnih vrijednosti potrebno je aktivno gospodarenje,
a ne zaštita s raznim zabranama i ograničenjima!