Kazao je i da je zamrzavanje cijena kratkoročno rješenje.
Na stolu vlade trebala bi biti porezna reforma, odnosno smanjenje
poreza na plaće i doprinosa. Tako naime misle hrvatski
poslodavci. Predsjednik HUP-a Mihael Furjan bio je gost Direkta
na RTL-u i objasnio što točno poslodavci traže.
– Ne želimo smanjivati porez na dobit ili dividendu, predlažemo
da se smanji porez na dohodak i to smanjenje bi istog trena
povećalo plaće svim zaposlenima u Hrvatskoj. Onome tko zarađuje
prosječnu plaću to bi bilo 500-600 kuna – kazao je Furjan.
Smanjenje doprinosa
Furjan je kazao da bi smanjili i doprinose.
– Povećali bismo neoporezivi dio na 5 tisuća kuna, smanjili bismo
osnovnu poreznu stopu s 20 na 15 posto i ostavili stopu od 30
posto, ali bismo je počeli kasnije primjenjivati na većoj razini
dohotka. Htjeli bismo smanjenje doprinosa do 2 posto za
mirovinsko, za zdravstveno do 1.5 posto. Želimo povećati
zaposlenost, a ako je povećamo 10 posto, možemo relativno
smanjiti doprinose za 10 posto – kazao je.
– U Hrvatskoj imamo, ali i nemamo, pola milijuna ljudi koji su
osiguranici. Imamo milijun građana koji su oslobođeni plaćanja
doprinosa, što je u redu ako država tako odredi, ali država za
njih mora platiti doprinose jer nije u redu da jedni plaćaju, a
drugi ne. Nije u redu da jedni plaćaju 5 puta više nego drugi, a
drugi nalaze način kako da izbjegnu plaćanje doprinosa. Želimo da
svi plaćaju doprinose i na taj način se može povećati održivost
mirovinskog i zdravstvenog sustava – dodao je.
– Dva ključna problema hrvatskog gospodarstva su da imamo premali
broj zaposlenih na broj umirovljenika i zdravstvenih osiguranika
i kao poslodavci tražimo niže porezno opterećenje koje će nam
donijeti veću zaposlenost i potrošnju i veće prihode od PDV-a
– kazao je.
Idu na razgovor u Ministarstvo
Kazao je i da su idući tjedan pozvani na razgovor u Ministarstvo
financija. Komentirao je i prigovor sindikata da će poslodavci na
kraju uzeti profit i da on neće ići u plaće radnicima.
– Ukupna dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj 2020. bila je 21
milijardu kuna. Izdvajanja iz bruto plaće sa svim doprinosima u
2020. bila su preko 200 milijardi kuna.
– Da ukinemo dobit i prebacimo svu dobit u plaće, to je apsurdno
jer nitko ne bi investirao bez povrata na kapital, mogli bismo
povećati plaće manje od 10 posto. Hrvatsko gospodarstvo nije
dovoljno profitabilno i produktivno, a nismo produktivni jer smo
tehnološki zaostali i trebamo pomoć, porezne poticaje, načine
kako da povećamo tehnološku opremljenost – kazao je.
Kaže da je javni sektor ogroman problem
– Nama se često kaže da nema tko više raditi u Hrvatskoj. Ima,
mogli bismo prebaciti 50 tisuća ljudi iz javnog u privatni sektor
i to je rješenje. Porezi mogu biti smanjeni ne 2 ili 3 posto,
nego u relativnom iznosu 20 posto smanjeni – kazao je
Furjan.
– Ako bi država plaćala doprinose za one koji su danas oslobođeni
i ako bi svi doprinosili, ako bismo imali više dopunskog
osiguranja i povećali zaposlenost, sve je moguće. Kako druge
zemlje mogu imati bolji zdravstveni sustav s manje doprinosa? To
se trebamo pitati i naći rješenja da budemo kao jedna Češka
– kazao je.
Komentirao je i što bi savjetovao premijeru po pitanju inflacije.
– Imamo globalni problem inflacije. Prije smo znali živjeti u
inflaciji, ali smo imali tvrdu valutu. Euro je tvrd, ali imamo
problem inflacije i nema tu rješenja. Bojim se da će inflacija
još rasti neko vrijeme, da ćemo ući u razdoblje stagflacije jer
će velike cijene dovesti do smanjene potražnje, ljudi će biti
prisiljeni trošiti manje. Imamo obrnuti trend, da im novac ne
izgubi na vrijednosti, ljudi kupuju više, ali doći ćemo do pada
aktivnosti i država bi trebala pomoći da ne dođe do pada
aktivnosti. Zadnjih godinu i nešto imamo izraziti rast izvoza i
svi naši pokazatelji gospodarski rastu. Bojim se da ćemo u idućim
kvartalima vidjeti posljedice rata i rasta cijena – kazao
je.
Zamrzavanje cijena
Kazao je i da je zamrzavanje cijena kratkoročno rješenje.
– Dugoročno zamrzavanje cijena donosi nestašice i treba pustiti
da tržište funkcionira. Ako imamo monopole, treba razmisliti. Ako
je HEP monopolist, a de facto još uvijek je, nema razloga da HEP
prati svjetsku cijenu kada govorimo o prodaji struje
poduzetnicima ako im nisu porasli troškovi proizvodnje u hidro
ili vjetroelektranama – kazao je Furjan.
Komentirao je i događa li se napuhavanje cijena kod nas.
– Nemamo jak energetski sektor s vlastitom proizvodnjom, nemao
vlastitu primarnu proizvodnju metala, imamo nešto poljoprivrede,
svjetske cijene žitarica su skočile, imamo korist jer možemo
izvoziti. Ne vidim da imamo snagu i proizvodnju da bi se naši
proizvođači mogli okoristiti i time. U Americi imaju razvijen
energetski sektor i ako je cijena plina porasla na tržištu,
ostvaruju ekstra profite. Mi proizvodnje plina imamo malo, ali
dobro je da će ekstra profiti povući investicije i u Hrvatskoj i
da ćemo u budućnosti imamo značajan rast proizvodnje energije
koja će dovesti do stabilizacije, pa i pada cijena – kazao
je.
– Mi cijene lijekova ne možemo dizati jer su regulirane. Za
bezreceptne lijekove imamo zabranu, ne možemo cijene lijekova
dizati. Možemo u Americi gdje imamo slobodno formiranje cijena, a
u EU ne možemo dizati cijene. Jedini pravi put je pronaći način
kako povećati produktivnost i ostati konkurentan, a želimo da nam
pomogne država, da hrvatski poduzetnici ostanu konkurentni i da
budu još konkurentniji. Zato tražimo smanjenje poreza, da za isti
bruto iznos možemo isplatiti veću plaću zaposlenicima
– zaključio je Furjan.