Jesenski paket mjera težak je 21 milijardu kuna.
Vlada na današnjoj sjednici napokon usvaja paket mjera za pomoć
građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio cjenovni udar do
kojeg je prije svega dovelo poskupljenje energenata. Ali ne samo
to.
Na početku sjednice premijer Andrej
Plenković predstavio je jesenski paket mjera koji
je težak gotovo 21 milijardu kuna i iz kojeg, kako je rekao,
nitko nije izostavljen niti zaboravljen.
– Idemo s jednom snažnom intervencijom – poručio je
premijer. Izložio je prezentaciju koja prikazuje kontekst i
realnu situaciju u kojoj se nalazimo te mjere.
– Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja u opskrbi
energenata i hrane. Najveći razlog je ruska agresija na Ukrajinu
te je trajno narušila odnose Zapada i Rusije. Tu su i klimatske
promjene: razorne suše i poplave koje pridonose poskupljenju i
hrane i energije. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju
zbog covid krize te je došlo do poremećaja u svjetskoj trgovini.
S druge strane, gospodarski rast je povećao jaz između velike
potražnje i slabe ponude – pojasnio je premijer na
početku.
Barel nafte koštao je 47 eura lani, a danas 93 eura. Cijena
električne energije lani u ovo doba bila je 131 euro za MwH,
a sada 534. Prije dvije godine, plin jedan MwH lani 52
eura, a danas 216 eura.
– Zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena plina je stabilna,
zbog našeg paketa iz proljeća – istaknuo je. Isto
je i s cijenama goriva.
Koji je odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu?
– Ovaj naš paket je snažan, pravedan i sveobuhvatan. Očuvat će
standard građana, funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži rast
gospodarstva. Siguran sam da će nam i rast u 3. kvartalu biti
dobar, a godišnji će biti iznad predviđanja. Paket je usmjeren na
one kojima je pomoć najpotrebnija i koje najviše pogađa rast
cijena – poručio je premijer dodajući da se redistribuira
ono što je državi na raspolaganju.
– Paket ne ostavlja nikoga po strani. Cilja na javni i neprofitni
sektor, ali i gospodarstvo. Nismo smetnuli s uma da oni koji su
na tržištu i plaćaju poreze, nismo ih zaboravili. Brinemo posebno
o ranjivim skupinama – tu smo napravili poseban paket koji će
biti adekvatan da se prebrodi ova kriza – rekao je premijer.
Ublažavanje rasta cijena energije
Kad je riječ o električnoj energiji i kućanstvima ide se na
ograničene cijene električne energije. Prosječna cijena
od 59 eura za MwH bit će za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh od
1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023. Po prosječnoj cijeni
od 88 eura/MwH plaćat će oni s potrošnjom većom od 2500 kWh.
Vrijednost mjere je 3,1 milijarda kuna.
– Odlučili smo napraviti i rekategorizaciju kad je riječ o el.
energiji – na kućanstva i gospodarstvo. Niz subjekata ne možemo
tretirati kao gospodarske: bolnice, vrtiće, domove za starije,
vjerske zajednice, nevladin sektor, lokalna i regionalna
samouprava… Njima smo osigurali jeftiniju el. energiju: 62
eura/mwH, i to bez skuplje kategorije koja ovisi o potrošnji
– pojasnio je. Vrijednost mjere je milijarda kuna.
Kad se radi o poduzetnicima, napravljena je gradacija i u skladu
s potrošnjom bit će i cijena.
– Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do
1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da
nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena
plina – rekao je Plenković.
– Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa sa
tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti,
postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere
kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas
ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i
zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to
sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd
– rekao je Plenković.
– Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom
infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za
ukapljeni plin – rekao je premijer.
Ide se i na ograničenje cijena toplinske energije – mjera
obuhvaća skoro 160 tisuća kupaca.
– Ide se za tim da cijena kućanstvima i poduzetnicima ostane
ista. Svi moji dragi sugrađani u Zagrebu, ova mjera direktno
rješava pitanje da im neće doći do povećanja cijene grijanja.
Vrijednost mjere je nešto manje od 195 milijuna eura – kazao
je Plenković.
Ograničava se i cijena drva kojeg ljudi koriste za ogrjev, te
ukapljenog naftnog plina (propan butan).
Dugoročni cilj je poticanje zelene energije, poručio je
Plenković, a potom predstavio drugi dio paketa koji se tiče
ograničenja cijena nužnih namirnica.
Ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica
S proizvođačima i trgovačkim lancima dogovoreno je limitiranje
cijena.
– Ovo je paket kojim će naši sugrađani pojačati snagu svoje
košarice. Vrlo konkretno, vrlo značajno – sa 217 na 151 kunu. I
više je nego jasno koliki je to doprinos – kazao je
premijer.
Povećat će se i socijalne naknade, a pomoć dobivaju i
umirovljenici. Ići će se za mjerom koja je sadržana u
jednokratnoj naknadi, energetski dodatak za 690 tisuća
umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna, kazao je.
Plenković je najavio i mjere za roditelje.
– Ići će se i s isplatom posebnog novčanog primanja po
obiteljima, ovisno o broju djece – kazao je. Za studente je
pripremljeno 2000 dodatnih stipendija, a sa studentskim centrima
će se dogovoriti da ne dođe do poskupljenja studentskih obroka.
Najavljena je i pomoć poljoprivrednicima. Plenković je najavio i
pomoć poduzetnicima koje se odnosi na porezno rastrećenje,
odnosno rast neoporezivih primitaka zaposlenih.
Uvodi se porez na dobit onima koji su profitirali u krizi
Plenković je na kraju rezimirao jesenski paket mjera.
– Paket će zaštititi građane, cijeli javni i nevladin sektor,
poduzeća… Omogućit ćemo mirnu jesen i zimu. Svi će akteri znati
kakvi će im biti troškovi. Država je osigurala sredstva, osigurat
ćemo nesmetano funkcioniranje javnih ustanova i službi. Krećemo
sa snažnim ulaganjima u neovisne izvore energije jer ne znamo
koliko će ova kriza trajati. Šaljemo poruku odgovornosti i
štednje energije. Očekujemo odgovorno ponašanje svakog pojedinca,
svi se trebaju držati jasnih preporuka koje smo donijeli još u
srpnju. Mi ćemo predložiti Saboru poseban porez na dobit i
pravednu raspodjelu tereta krize – dodatno oporezivanje poduzeća
koja ostvaruju značajnu dobit u vremenima krize u odnosu na
vremena prije nje. To nije moralno prihvatljivo u ovim vremenima
– poručio je premijer i zaključio:
– Vrijednost mjera koje donosimo ove godine – mjere do sada
donesene iznose 6,3 posto BDP-a. Jesenski paket pomoći je
vrijedan gotovo 21 milijardu kuna.
Malo i o INA-i
Vlada će donijeti odluku kojom se nalaže INA-i da se sav plin
koji se proizvede u Hrvatskoj mora i prodavati u Hrvatskoj, a
Nadzornom odboru predložit će da se hrvatski članovi Uprave INA-e
razriješe, kako je i u srijedu najavio ministar
gospodarstva Davor Filipović.