Zaključeno je kako svi prepoznajemo snagu zajedničkog djelovanja te da svatko od nas ima sposobnost napraviti razliku, veliku ili malu, te da zajedništvom možemo napraviti stvarni napredak u smanjenju globalnog utjecaja raka – upravo je to misija Svjetskog dana borbe protiv raka!
Obzirom na poticanje kontinuiranog kvalitetnog dijaloga te
iznalaženje konstruktivnih rješenja po uzoru na najbolje prakse
globalnih zdravstvenih politika, regionalni think tank za
zdravstvo Health Hub je u zagrebačkom Peppers Coffee & Wine
Baru povodom Svjetskog dana borbe protiv raka i Hrvatskog tjedna
borbe protiv raka s partnerima organizirao prigodni Health Hub
Policy Coffee na temu: «From Zero To Hero» – Kako Hrvatska može
«preskočiti» jaz u onkološkoj skrbi?
Svoj
konstruktivni doprinos panelu dali su: prim. dr. sc. Vera
Katalinić Janković (posebna savjetnica Ministra
zdravstva RH), doc. dr. sc. Krunoslav Capak
(ravnatelj HZJZ-a), prof. dr. sc. Stjepko
Pleština (predsjednik Hrvatskog društva za internističku
onkologiju HLZ-a i predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb),
prof. dr. sc. Marko Jakopović (pročelnik Zavoda
za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac
KBC-a Zagreb), mr. sc. Dražen Jurković (direktor
Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske), prof. dr. sc.
Damir Eljuga (predsjednik Hrvatske lige protiv
raka), dr. sc. Davor Kust (mladi onkolog i
urednik Onkologija.net, Poliklinika Anova, KBC Sestre
milosrednice), prof. Ivica Belina (predsjednik
Koalicije udruga u zdravstvu), te dr. Miloš
Ičević (Business Unit Director Oncology Balkans,
AstraZeneca).
Uz
podršku misiji #ZaJednakuDostupnostOnkoloskojSkrbi, na panelu se
razgovaralo o tome što možemo učiniti kako bismo prevazišli i
“zatvorili” jaz u onkološkoj skrbi te stali na kraj
nejednakostima u dostupnosti inovacija i liječenja u skladu s
najsuvremenijim smjernicama. Veliki naglasak stavljen je na
organizaciju i strategiju upravljanja onkološkom skrbi u
ustanovama diljem Hrvatske, a ne samo na dodatno financiranje
onkološke skrbi.
Uz
najavljene reformske mjere i osnaživanje zdravstvene pismenosti i
nacionalnih preventivnih pregleda, Hrvatska je usvojila Strateški
okvir protiv raka do 2030. godine koji predviđa stvaranje
nacionalne digitalne onkološke mreže, kreiranje onkološkog
registra pacijenata, osnaživanje primarne i sekundarne prevencije
te poboljšanje pristupa suvremenoj radioterapiji. Onkološka skrb
u Hrvatskoj je fragmentirana i nema koordiniranu strukturu. Ovaj
problem je prepoznat i njime se bavi Nacionalni strateški okvir
za borbu protiv raka, kojim se planira uspostavljanje mreže
onkološke skrbi za poboljšanje koordinacije između svih
onkoloških centara u državi uz stvaranje centara izvrsnosti i
poticajne multidisciplinarne skrbi usmjerene na pacijenta.
Ruralna područja također imaju manji pristup mogućnostima ranog
otkrivanja i liječenja, a iako je postignut napredak u
organizaciji palijativne skrbi, potrebna su daljnja poboljšanja,
zaključeno je na “kavi s misijom”.
Otvorila
se i tema financiranja kasnijih linija terapije (3. linije
liječenja) u onkološkoj skrbi, pogotovo kod metastatskih
bolesnika jer im kasnije linije liječenja omogućavaju produljenje
preživljenja uz održan kvalitetan život i radnu sposobnost.
Tijekom networking kave predstavnici pacijenata su otvorili i
pitanje stavljanja lijekova na listu tek nakon što je
financiranje odobreno u bar 10 država EU, što svakako ne ide u
prilog onkološkim bolesnicima obzirom da su nam WAIT indikatori
čekanja inovativnih terapija već sada i do 1000 dana za neke
indikacije u odnosu na neke države koje vrlo brzo imaju nove
onkološke terapije na raspolaganju preko osiguranja. Prema
podacima The European Cancer Pulse, Hrvatska ima 32% novih
onkoloških lijekova odobrenih od Europske agencije za lijekove u
statusu nadoknade osiguranjem (po indikacijama), dok primjerice
Njemačka ima čak 100%.
Nedavno
je u okviru inicijative Europski registar nejednakosti za rak
predstavljen The Country Cancer Profile za Hrvatsku, koji pruža
pouzdane podatke o prevenciji i skrbi raka, uz identificiranje
trendova, razlika i nejednakosti između država članice i europske
regije. Iako je u usporedbi s drugim zemljama Europe Hrvatska
zemlja srednje visoke incidencije od zloćudnih bolesti, stope
smrtnosti su joj među višima u Europi. Prema procjenama
zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) na
drugom smo mjestu po u muškaraca i šestom mjestu kod žena po
ukupnoj smrtnosti od raka. Jedna od 3 osobe u Hrvatskoj će
tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka.
Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u
dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja
smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka
prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi preko
170 000 osoba kojima je nekad u životu bila postavljena dijagnoza
zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet
godina od postavljanja dijagnoze, navodi Hrvatski zavod za javno
zdravstvo.
Iako su izravni troškovi za liječenje raka po glavi stanovnika
znatno niži nego u drugim zemljama EU, u 2018. godini troškovi
liječenja raka iznosili su 7 % ukupnih izdataka za zdravstvo u
Hrvatskoj, dok je prosjek EU bio 6 %. Uzmimo u obzir da je
izdvajanje za zdravstvo u Hrvatskoj 7.9% dok je prosjek EU 10.9%
(2020.). No, s druge strane, gubitak produktivnosti zbog
morbiditeta od raka činio je 44 % troškova za rak u Hrvatskoj –
to je udio koji je više od tri puta veći od prosjeka EU-a (13 %).
Također, 26 % ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj otpada na
izdatke za zdravstvenu zaštitu (uključujući lijekove), dok je
prosjek EU 49 %.
Zaključeno je kako svi prepoznajemo snagu zajedničkog djelovanja
te da svatko od nas ima sposobnost napraviti razliku, veliku ili
malu, te da zajedništvom možemo napraviti stvarni napredak u
smanjenju globalnog utjecaja raka – upravo je to misija Svjetskog
dana borbe protiv raka!
https://www.europeancancer.org/pulse-map/countries