'Mnogi su nam rekli da je to samoubilački potez', kazao je bjelovarski gradonačelnik.
Prema odluci Vlade RH, od 1. siječnja 2024. godine ukida se
prirez. Kako je u rujnu objašnjavajući nove porezne reforme
objasnio ministar
financija Marko Primorac, prirez će od
1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a
jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju
dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to
samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i
dohotka od samostalne djelatnosti, piše
Net.hr.
Odluka o ukidanju prireza naišla je na burne reakcije, a najviše
gubitaka zbog prireza osjetit će Zagreb. Stoga je zagrebački
gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao
da neće imati druge nego maksimalno povećati porez na dohodak
kako bi nadomjestio teške financijske gubitke koji bi tako
nastali. Također, u Varaždinu je prije nekoliko tjedana
gradonačelnik Neven Bosilj govorio o novim
poreznim stopama koje će biti 22 i 33 posto.
I dok Tomašević diže porez na dohodak, neki su se odlučili taj
isti porez smanjiti. Naime, bjelovarski
gradonačelnik Dario Hrebak najavio je
da će od Nove godine Bjelovar koji već neko vrijeme nema prirez,
dodatno rasteretiti građane spuštanjem stope poreza na dohodak.
– Kada smo odlučili ukinuti prirez, bila nam je baš frka kako će
to ispasti i što će se dogoditi. Mnogi su nam rekli da je to
samoubilački potez i da se odričemo ogromne količine novca
– kaže bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak u razgovoru za
Net.hr.
– Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je najavio dodatno smanjivanje
poreza – rekao je, dodajući da će zbog toga grad imati oko
900.000 eura manje u gradskoj blagajni.
Za prvu skupinu, raspon je od 15 do 23 posto, a Bjelovar će imati
18 posto. U drugom razredu, gdje raspon iznosi od 25 do 34 posto
imat će 28 posto.
No, gradonačelnik se ne boji. Štoviše, smatra da ovo dodatno
rasterećenje može doprinijeti još boljem razvoju grada.
– To radimo zato jer smo uvjerenja da što su manji porezi, više
je zaposlenih, povećavaju se investicije i širi se baza od koje
se uzima manji porez, a u konačnici se dobije ista količina tog
poreza u gradskoj blagajni – pojašnjava, dodajući da je
njihov cilj stvoriti okruženje za nove investicije, nova bolja
radna mjesta i u konačnici će to, kao što je bilo i prije,
dovesti do boljeg punjenja gradskog proračuna.
Hrebak smatra da je to teži, ali ispravniji i dugoročniji put.
– Mi danas imamo više novaca u gradskoj blagajni bez prireza nego
što smo preuzeli kada smo imali prirez. Taj novac, koji građanima
ostaje, jednostavno negdje mora završiti i završava vjerojatno u
povećanju plaća, u otvaranju novih radnih mjesta i opet se kroz
nešto dobro građanima taj novac opet vraća u gradsku blagajnu,
ali ovog puta sa nižim porezom – rekao je.
Dodaje da je tada bilo nekih 150 mjesta u IT sektoru, a danas ih
ima blizu 500.
– To su ogromne plaće. U IT sektoru, grad daje svakoj firmi koja
dođe i otvori ured u Bjelovaru besplatan prostor, besplatne
režijske troškove. Sve besplatno, samo trebaju doći i zaposliti
ljude. A to su plaće od 2 pa do 3000 eura neto. I to su plaće
koje opet puno više pune gradski proračun i vraćaju nama novac
koji smo uložili – pojašnjava nam.
Novac koji ostane građanima, a ne ide u gradski proračun, u
Bjelovaru kompenziraju EU fondovima. Naime, grad Bjelovar je već
6 godina zaredom među 10% najuspješnijih gradova po povlačenju
sredstava iz EU fondova. Hrebak kaže da s jednim eurom iz gradske
blagajne, povlače 4, 5 i više eura iz europske blagajne.
Na pitanje zašto taj uspješni model koji je u Bjelovaru ne
iskopiraju i drugi gradovi, gradonačelnik kaže da zato što je to
teži put i on ne donosi političke poene.
– Ako se kaže građanima da će im rasti plaće 10 eura, reakcije su
bile “bolje da nam niste ništa dizali, to je samo 10
eura.” Građani to ne doživljavaju kao neki dobar potez, ali
u konačnici doživljavaju kao dobar potez jer vide preobrazbu
grada, vide da to sve funkcionira, ima svoj smisao, da se grad
razvija i napreduje. To vide. Ali ovi kratki potezi, nije im to
baš jasno zbog čega i zašto – pojasnio je.
Upitan mogu li takve stvari i pozitivni pomaci u manjim gradovima
diljem zemlje dovesti do decentralizacije Hrvatske, Hrebak kaže
da je upravo to njihov cilj.
– Naš cilj je da građanima kažemo da nije sve u Zagrebu, dođite u
Bjelovar, živite u Bjelovaru, plaćajte manje poreze u Bjelovaru,
imat ćete jednako kvalitetan život, a Zagreb je, kada ga se malo
poželite, 45-50 minuta udaljen od Bjelovara – rekao je.
Smatra da se već počela događati ta decentralizacija.
– Ljudi počeli seliti u Samobor, u Svetu Nedelju, Bjelovar,
Križevce, u sve male gradove u kojima je lijep i jeftin pristojan
život, koji imaju jako kvalitetnih sadržaja.
Njihova prednost je i učinkovita gradska uprava koja sada
zapošljava nešto više od 70 ljudi, dok ih je kada je preuzelo
grad bilo zaposleno 93. Tu su, ističe, također uštedjeli.
– Mi smo napravili brzu, malu, digitaliziranu i učinkovitu
gradsku upravu, dok je Zagreb trom, velik i ogroman sustav i
naravno da taj sustav košta, građani ga moraju plaćati, sve veći
su troškovi života. Logično je da mi manji gradovi stvaramo
pretpostavke da želimo dovesti dio građana u svoje gradove i
ojačati ih. To je prirodno, to je dobro i decentralizacija je
nastupila već u Hrvatskoj. Nije ju birokratskim perom nitko
napravio, nego je jednostavno tržište odlučilo tome – kaže
Hrebak.
– Želimo poslati snažnu poruku – dođite u Bjelovar, u Bjelovaru
je jednako kvalitetan, siguran život, manje će vam derati kožu
gradska uprava. I želimo poslati poruku poduzetnicima da njihov
euro u Bjelovaru vrijedi više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj
– zaključio je Dario Hrebak u razgovoru za
Net.hr.