Kaže da se hladi nekretninski balon, da pada broj transakcija koje prethode smanjenju cijena nekretnina.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim
osobama i to za listopad ove godine iznosila je 1.178 eura.
Realan je to rast u odnosu na godinu prije od 10,4 posto. No
medijalna neto plaća, dakle ona koju najviše ljudi prima, iznosi
samo 1014 eura. Život nam je skup, jasno je to svima, vidimo to
po svakom odlasku u trgovinu i da je inflacija veća od rasta
plaće, piše
Danas.hr.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, gostovao je u RTL-u
Danas i odgovorio na pitanje svih pitanja – hoćemo li živjeti
bolje u 2024.?
Da, hoćemo, inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada
pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke
inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog
kvartala ove godine. Očekujemo da će nastaviti rasti brže od
inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto.
Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto
(u idućoj godini op.a). A plaće će nastaviti rasti, istina
sporije nego 2023., ali brže od inflacije.
Zbog visokih cijena blagdanski stol za mnoge je luksuz.
Vaš stari savjet bio je da građani idu tamo gdje je jeftinije – i
dalje stojite iza toga? Pratite li i vi akcije?
To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god
smo spremni platiti što netko traži, povećavat ćemo cijena, ali
kad to odbijemo… Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno
nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13
posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih
uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum –
tromjesečni prosjek pada. Rekao bih da će čak stopa inflacije
biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće
godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su
cijene hrane pale.
Vodite li se svojim savjetom, obilazite li
akcije?
Ja uvijek odbijam kupiti tamo gdje je preskupo. Takvih primjera
je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego
duplo. Jednostavno neću kupiti. Time pošaljem poruku onima koji
dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve
cijene.
Puno je onih koji si ne mogu priuštiti ni ono jeftinije i
slijediti vaš naputak. Znamo da je vlada odradila svoj dio posla,
zamrznula cijene. Je li HNB odradio svoj dio posla da živimo
bolje?
Naravno, zadnjih godinu i više dana dižemo kamatne stope jer smo
u eurozoni koja diže kamatne stope, a mi smo de facto pratili
monetarnu politiku eurozone od polovice prošle godine, kad je
donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope
porasle su za 4,5 postotna poena. Zato je potražnja smanjena, a
velika potražnja diže cijenu. Što smanjuje cijene je smanjenje
potražnje.
Ali to vidimo na kreditima?
U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10
godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone)
odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70
posto s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji imaju
varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste
sporije.
Ali što građani mogu očekivati dogodine vezano za kamatne
stope stambenih kredita?
Ono što su vidjeli do sada – kod nas nismo vidjeli značajan rast
kamatnih stopa.
Hoće li padati?
Ja ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u
monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se
naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti
trend pada.
Kad će to biti?
Mi ovisimo o podacima, kako će oni dolaziti, tako ćemo odlučiti
ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali moramo biti uvjereni da
je inflacija održiva na putu konvergencije prema našoj ciljanoj
stopi od 2 posto i tad ćemo početi smanjivati kamatne stope. A na
tom putu jesmo.
Vi kažete da nemamo značajan rast kamatnih stopa u odnosu
na eurozonu. S druge strane – nije li točno da Hrvatska ima
najviše kamatne stope kada se uspoređujemo, recimo, kamatne stope
jedne Francuske ili Njemačke su niže?
Kod nas su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako
pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti
poduzećima, drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče
kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se
tiče stambenih kredita, tu smo niži i to smo niži i na novo
odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca,
tu smo puno niži.
Hoće li doći do pada cijena nekretnina?
Ono što možemo vidjeti je da je kod nas pao broj transakcija,
prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo je da
pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina. Kod
nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo
višu stopu rasta nego u eurozoni, ona je tri do četiri puta viša.
Ali vidimo da se tržište hladi.
Dogodine jeftiniji kvadrati?
Ne dajem takve prognoze.
Jeste li se naviknuli na eure ili množite s 10?
Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram
u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina
preračunavali cijene. Naviknut ćemo se jer smo se na euro
naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo
računali i stanove i automobile.