Možda pružaju utjehu, ali nisu najbolji odabir ako se zaista želimo osjećati dobro.
Svi volimo povremeno posegnuti za omiljenim slatkišima, ali što se događa s našim tijelom kada pojedemo primjerice 200 grama šećera u kratkom vremenskom razdoblju? Iako slatkiši mogu pružiti trenutni osjećaj zadovoljstva, dugoročni učinci na organizam mogu biti manje ugodni.
Brzi skok šećera u krvi
Unos velike količine jednostavnih ugljikohidrata, poput onih u slatkišima, dovodi do naglog povećanja razine glukoze u krvi. Gušterača brzo reagira izlučivanjem inzulina kako bi snizila šećer na normalnu razinu. Ovaj brzi skok, praćen naglim padom šećera, može dovesti do osjećaja umora, vrtoglavice i razdražljivosti.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, visok unos šećera povezan je s većom osjetljivošću na energetske oscilacije i umor.
Opterećenje gušterače i rizik od inzulinske rezistencije
Česta konzumacija velikih količina šećera povećava rizik od razvoja inzulinske rezistencije, što može dovesti do preddijabetičkog stanja i dijabetesa tipa 2. Dugoročno gledano, preveliki unos šećera može oslabiti funkciju gušterače.
Studija iz 2018. godine, objavljena u časopisu Diabetes Care, pokazala je da dugotrajna konzumacija hrane bogate šećerom povećava rizik od metaboličkog sindroma i dijabetesa.
Utjecaj na probavni sustav
Velika količina šećera može uzrokovati probavne smetnje, uključujući nadutost, grčeve i proljev. Također, šećer hrani loše bakterije u crijevima, što može dovesti do neravnoteže crijevne flore i problema s probavom.
Istraživanje objavljeno u Gut Microbes pokazalo je da prehrana bogata jednostavnim šećerima negativno utječe na raznolikost crijevne mikroflore, što može dovesti do probavnih i imunoloških problema.
Povećanje tjelesne mase
Konzumacija 200 g slatkiša unosi otprilike 800 kcal ili više, što je značajan kalorijski unos koji, ako se ne potroši kroz fizičku aktivnost, može pridonijeti nakupljanju masnih naslaga i povećanju tjelesne mase.
Povezanost s upalnim procesima u tijelu
Istraživanja su pokazala da prekomjeran unos šećera povećava razinu kronične upale u organizmu, što može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, visok krvni tlak i probleme s kožom poput akni.
Prema studiji objavljenoj u Journal of Clinical Investigation, prehrana bogata šećerom može potaknuti upalne procese koji povećavaju rizik od ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Utjecaj na mozak i raspoloženje
Iako šećer kratkoročno poboljšava raspoloženje zbog pojačanog otpuštanja serotonina i dopamina, nakon početnog zadovoljstva često slijedi pad energije i loše raspoloženje. Također, konzumacija velikih količina slatkiša povezana je s povećanim rizikom od anksioznosti i depresije.
Studija Sveučilišta u Londonu iz 2017. godine, objavljena u časopisu Scientific Reports, otkrila je da osobe koje konzumiraju velike količine šećera imaju veći rizik od depresivnih simptoma u usporedbi s onima koji unose manje šećera.
Povremeno nije štetno, ali…
Povremeno uživanje u slatkišima nije štetno, ali unos velikih količina može negativno utjecati na zdravlje. Ključ je u umjerenosti – ako se želimo osjećati dobro i dugoročno sačuvati zdravlje, bolje je birati prirodne izvore šećera poput voća i izbjegavati prekomjernu konzumaciju industrijski prerađenih slatkiša.
