Ne doručkujete li, tijelo će dići uzbunu

Koncept zdravog doručka, ideja je koje potječe od početka prošlog stoljeća. Predstavio ga je John Harvey Kellogg, član obitelji vlasnika istoimene američke prehrambene megakompanije jer mu se učinilo da će tako lakše promovirati svoju zamisao, žitarice za doručak. Kasnije su se pojavljivala i istraživanja koja su podupirala takvo mišljenje navodeći uglavnom kako je doručkovanje zdravo zbog niza razloga.

No James Betts, engleski znanstvenik s britanskog Sveučilišta u Bathu, u novom New Scientistu navodi kako su takva istraživanja nepotpuna jer ne uvažavaju druge čimbenike ljudskog života. Sukus je kako nije zapravo jasno jedu li ljudi doručak da bi bili zdravi ili ga jedu jer su zdravi. Betts je stoga napravio pokus na kontrolnoj grupi ljudi. Jedni su doručak morali jesti, a drugi ne. Želio je vidjeti hoće li doista kandidate lišene doručka odvesti u prejedanje.

Zaključio je kako je ta grupa doista jela više za ručak, no ne dovoljno kako bi se izjednačila u kalorijama s onima koji su unijeli 700 kalorija za doručak. U praksi to bi značilo da doručak zapravo uopće ne utječe na razinu masti ili debljinu u osobe. Uzeo je Betts od jednih i drugih uzorke krvi kako bi izmjerio razinu hormona grelina koji regulira glad. Otkrio je da je razina ista kod jednih i drugih. Ono gdje su oni koji su doručkovali u prednosti jest razina glukoze. Dakle, engleski znanstvenik smatra da je srušio famu o obaveznom doručku. Koliko je ovo točno, pitali smo mr. Mirjanu Tonković, dipl. ing. biotehnologije i analitičarku prehrane.

Hormon gladi grelin nema istu koncentraciju do ručka neovisno o doručku. Njegova koncentracija povećava se prije jela. Budući da sudjeluje u sintezi i lučenju nekoliko neuropeptida koji reguliraju razinu naše energije, njegova koncentracija nakon jela ima značajnu ulogu u kratkotrajnoj i dugotrajnoj energiji kao i regulaciji i ravnoteži tjelesne mase.

Proizvodnja i koncentracija hormona grelina mijenja se i ima važnu ulogu u pretilosti jer negativno korelira s postotkom tjelesne masnoće i razine inzulina i leptina, “hormona masti”. Taj hormon, kao i drugi hormoni, ne djeluje sam, već su tu uključeni razni faktori jer naš je metabolizam splet mnogih biokemijskih procesa – kaže mr. Tonković te nastavlja kako je doručak važan, odnosno koje se namirnice konzumiraju za doručak i jesu li kalorične.

– Važno je znati da na proizvodnju hormona utječe i dob, a na potrošnju fizička aktivnost, što ovo istraživanje nije uključilo. Naš metabolizam, proizvodnja hormona i enzima, ipak je i individualan i specifičan.

Grelin nastaje primarno u želucu, sekundarno u nižim dijelovima gastrointestinalnog trakta i zato će osobama koje ne doručkuju koncentracija biti visoka do ručka i tada će tijelo dati signale “za uzbunu”, traži se hrana, što više, brže i kaloričnije. To je problem današnjice, neredovitost prehrane i unos kalorija koji nije u skladu s potrošnjom i potrebama, a višak se skladišti kao mast.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije