Sve nam se češće događa to da se na tržnici i u dućanu susrećemo s novim nepoznatim vrstama svježih namirnica. Tek manjini to će biti izazov i razlog da se raspitaju kod prodavača o čemu je riječ te eventualno kupe kako bi ih kušali, dok će ih većina zaobići u širokom luku. A to je – velika šteta.
Ne samo zato što bismo tako obogatili svoj jelovnik i zaljubili se u neku novu namirnicu, nego bismo si možda tako pomogli u ublažavanju nekih zdravstvenih tegoba. Jeste li ikada pomislili da biste nekom od njih mogli zamijeniti onu koja vam iz nekoga razloga ne odgovara ili vam se zbog bolesti ne preporučuje?
Primjerice, za krumpir postoji niz zanimljivih, zdravijih i okusom sličnih zamjena. Naravno, nisu sve iz porodice krumpira, a ni gomolja, ali im je škrobna tekstura svakako poveznica.
Plavi krumpir, starinska sorta krumpira, ali nova za naše podneblje, bogat je antioksidansima
6155 ha krumpira godišnje
Teško će manioka, plantana, plavi krumpir, batat ili čičoka doseći popularnost krumpira koji, prema podacima Agencije za plaćanje iz 2015., zauzima najveće obradive površine gomoljastih kultura (6155 ha), ali u svakom slučaju njihova uporaba (u kulinarske i ljekovite svrhe) može biti veća nego što je sada. Problem je, navodi agronomkinja Suzana Pajić iz Savjetodavne službe Čakovec, i u prinosima.
Batat je u nas prisutan zadnjih 10 godina te je idealan za uzgoj na manjim gospodarstvima
– Sve ove vrste nisu udomaćene u Hrvatskoj zbog klimatskih uvjeta potrebnih u proizvodnji, ali i zbog razlike u prinosima u usporedbi s najraširenijim krumpirom. On ima prinose do 50 t/ha, a primjerice manioka negdje oko 9 t/ha. Ako se to samo usporedi, vidljivo je da s ekonomskog gledišta proizvodnja manioke kod nas nije isplativa – tvrdi Suzana Pajić. No, od spomenutih “alternativnih” vrsta neke se, poput batata i čičoke, unatoč manjem prinosu i klimatskim ograničenjima, ipak uzgajaju i kod nas.
Plantana je banana specifičnog neutralnog brašnastog okusa koju nitko ne jede kao voće nego kao slani prilog
Batat se, primjerice, kako nam je otkrila Pajić, uzgaja na 37,96 ha, što je prava šteta jer je doista riječ o namirnici koja iako dolazi iz tropskih krajeva može uspjeti i kod nas, a k tome je visokonutritivna. Najviše se uzgaja u Kini (80%).
Počnite od svoga vrta
Iskustva domaćih uzgajivača govore da je batat namirnica s kojom se može zaraditi – na uloženih 50.000 kuna moguće je nakon tri mjeseca, ako imate siguran otkup, zaraditi 120.000 kuna, među ostalim i zbog činjenice da je njegova maloprodajna cijena daleko viša od običnog krumpira. Kada je o čičoki riječ, Suzana Pajić tvrdi da je ovu vrstu moguće vidjeti na našim poljima samo kao korov koji cvate u rujnu. Ili eventualno u privatnim vrtovima ljubitelja egzotičnih i zdravih namirnica.
100 g gomolja čičoke sadrži tek 57 kalorija i obilje inzulina, vlakana, kalcija, željeza…
Čičoka, biljka slična suncokretu, dolazi iz Južne Amerike i njezin korijen i listovi izvrsna su zamjena za krumpir, naročito u prehrani dijabetičara jer je hranjiva, a nije pretjerano kalorična. I, što je najvažnije, glikemijski indeks čičoke je – nula. Zato je ideja da ih, uz batat i plavi krumpir, ako već ne komercijalno, uzgojite u svome vrtu za sebe, posve opravdana. A proljeće je idealno doba za to…
No, važno je znati da je ipak od svih navedenih ‘alternativa’ krumpiru, po svome sastavu ipak je najzdravija je čičoka, koja mnoge podsjeća na đumbir. Inače, pripada porodici glavočika.
Manioka, poznata i kao tapioka, koristi se u Južnoj Americi za izradu kruha i pića
