NAPOMENA: Video pri dnu članka će se automatski pokrenuti
Djeca često uživaju u bombonima, keksima, sokovima i sličnim proizvodima koji pršte od aditiva i E brojeva. Odlučili smo istražiti, jesu li proizvođači počeli proizvoditi zdravije proizvode, odnosno prijete li nam i dalje štetni dodaci, bojila, konzervansi i razni pojačivači okusa
Svježa rajčica usred zime, kremasta juha koja nastane iz vrećice praška i šareni slatki bomboni. Oni svoj izgled i konstituciju mogu zahvaliti aditivima. Na deklaracijama su označeni slovima E, a njihova uloga je da poboljšaju ili održe određena svojstva hrane.
Bez aditiva ovo mlijeko ne bi moglo čekati u trgovini dva mjeseca da ga netko kupi, ova pašteta ne bi se lijepo mazala, a ovi keksi ne bi bili prhki.
To su recimo sladila, bojila, antioksidansi, regulatori kiselosti, pojačivači okusa, zgušnjivači, antioksidansi…
“Ono što je problem je što unutar tih skupina postoje određeni spojevi koji su kroz godine bili korišteni u prehrambenoj industriji koji su se nažalost pokazali neadekvatnima u određenim koncentracijama za ljudsku konzumaciju. I sad je ta informacija ustvari bila izvučena iz konteksta pa se cjelokupna lista tih E brojeva našla na lošem glasu”, rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki.
Kao uzročnici brojnih bolesti poput kožnih alergija, hiperaktivnosti kod djece, manjka željeza, vrtoglavice i slično. No stručnjaci ističu kako nikakvih razloga za paniku nema. Oni iznimno štetni prestali su se koristiti prije 20-ak godina, a tu je i zakonska regulativa.
“Ali kažem, nikad to nije povezano samo s jednom tvari kao niti s jednom namirnicom zato što je prehrana jedan kompleksan sustav, jedan kompleksan pojam i vi nikad ne možete isključivo na temelju samo jedne tvari iz hrane, na temelju jednog aditiva definirati da je to uzročnik određene komplekne bolesti“, kazala je Matković Melki.
Strah i skeptičnost kod ljudi prepoznali su i proizvođači koji su počeli izbacivati sve nepotrebne aditive. To se može prepoznati i po sve većem broju proizvoda bez, recimo, umjetnih boja i sladila. Kao i uvijek kada se radi o prehrani, i ovdje vrijedi isto pravilo.
“Da se jede čisto, da se jede jednostavno. Dakle, jedite hranu koja prirodno u sebi nema potrebe sadržavati ikakve aditive. Dakle, namirnice koje su cjelovite, voćke, povrće, a ne nekakve prerađevine od takvih proizvoda“, naglasila je nutricionistica.
Aditivi čine hranu primamljivijom, dugotrajnijom, izazivaju u nama želju za njenim unosom. Da ih nema, gotovo sve namirnice s trgovina polica bismo mogli zaboraviti. Jedino što možemo učiniti je baciti pogled na deklaraciju pri svakoj kupovini.
U AUTOPLAY VIDEO pogledajte ostatak opsnosti koje unosimo prehranom:
