Krastavac: Najbolji saveznik vitke linije

S padina Himalaje krastavac (Cucumis sativus L.; druga imena: kukumar, murka, vugorek) se proširio preko Azije do Egipta, gdje ga uzgajaju 5000 g. pr. Kr. U Grčkoj se krastavac počinje uzgajati 600 g. pr. Kr., a Rimljani ga prvi kisele, i to u slanoj vodi. U Europi su krastavce počeli uzgajati u Engleskoj, vjerojatno u 15. stoljeću.

Diuretičko djelovanje krastavca od velike je važnosti u pojedinim dijetoterapijama jer uz malu energetsku vrijednost, a bogatstvom mineralnih soli i ostalih ljekovitih sastojaka, djeluje povoljno na srce i bubrege, a u dijetama za mršavljenje pravi je lijek. Čisti krv i kožu od kiselih sastojaka, rastvara mokraćnu kiselinu, što je jako važno kod kamenaca u bubregu ili mjehuru ako su kamenci nastali zbog mokraćne kiseline, povoljno utječe na smanjenje sadržaja šećera u krvi, prirodni je kozmetički preparat za njegu lica i tijela, daleko najbolje sredstvo za uklanjanje brojnih nečistoća kože i ublažavanje bolesti kože.

Svježi sok krastavca liječi: kožne bolesti na glavi, licu i rukama, lišajeve, sunčane pjege, sujedice i akne te upalu kože, opekline i dekubitus, kroničnu začepljenost i lijenost crijeva (sprečava nastanak tvrde stolice), a jede se i salata u tu svrhu. Pomaže i ženama u klimakteriju kod navale krvi. Sok i oblozi od soka krastavca pomažu za jačanje vida i očiju. Kod upale kože, sujedica i raznih nečistoća mažu se sokom od krastavca oboljela mjesta više puta na dan, a kad se sok osuši, namažu se maslinovim uljem. Isti postupak primjenjuje se kod uboda insekata, svraba i kožnih osipa.

Kod ozeblina na ploške narezani i osušeni krastavac stavlja se na bolno mjesto, ali se prethodno malo namoči u vodi. Istučene sjemenke krastavca kratko vrijeme močene u vodi ljekovito su sredstvo za liječenje upale mjehura te poremećaja rada probavnog sustava, kod kožnih osipa, ekcema, čireva te hemoroida. Sok od lista krastavca sredstvo je koje tjera na povraćanje i pomaže kod probavnih teškoća djece. Korijen krastavca potiče izlučivanje mokraće.

Krastavac rabimo kao; antihelmetik, aperitiv, dermetik, detoksikant, digestiv, dijabetik, dijetetik, diuretik, emetik, emolijent, kozmetik, laksativ, purgativ, resolvens, tonikum, vermifug.

PRIPREMA KRASTAVACA ZA JELO

Kod pripreme krastavaca vrlo je važno poznavati sljedeća pravila:

– Krastavac se za jelo koristi samo ako je zreo.

– Zreli krastavac ima žućkasti dio kore. Potpuno zeleni krastavac, bez tragova žutobijele boje, nije za jelo jer stvara težinu u želucu i izaziva nadutost.

– Krastavac se nikad ne soli jer tada postaje teško probavljiv. Salatu od krastavaca treba pojesti odmah.

– Kad se priprema s kiselim mlijekom uz dodatak ulja i bijeloga luka, ne stavlja se jabučni ili bilo koji drugi ocat. Kod pripreme salate sok od krastavaca ne smije se bacati.

– Krastavac je najzdraviji kada se jede kao jabuka.

– Kiseli krastavac štetno djeluje na bubrege i srce.

Upozorenje:

Ako se za vrijeme obilnog uživanja zasoljene salate od krastavca pije bilo koje gazirano piće, može doći do jakih grčeva u crijevima, pa i do uzetosti crijeva, što se može dogoditi i ako se pije voda nakon salate od krastavca.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije