Jabuka božićnica mirisna je srednje krupna, crvena jabuka, bujnog i snažnog stabla. Božićnica ima sočno i slatko meso bijele boje koje se pri ugrizu jednostavno lomi...
Jabuka božićnica od davnina se uzgaja u našim krajevima te u
Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, te
spada u stare sorte jabuka.
Jabuka božićnica nepoznata je podrijetla. Poznata je i pod
nazivima pogačnica, crvena kolačara, štajerski poga- čar;
pogačara.
Pretpostavlja se da je u Hrvatsku prenesena iz Mađarske. Krošnja
ove vrste jabuke je okruglasta, a drvo zdravo i
dugovječno. Otporna je na zimski mraz i traži duboka i
lagana tla.
Jabuka božićnica je tipična jabuka plosnatog i pomalo
nepravilna oblika, a širina joj je za jednu trećinu veća od
visine. Kožica joj je tanka, čvrsta, žutozelena i masna, a na
mjestima izloženim suncu je izrazito crvena. Ima zagasito crvene
pruge i smećkaste točkice. Ako jabuka raste na nepovoljnim
položajima plodovi ostaju zelenkasti i manje su
privlačni. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, a
skladištenjem je postojana od studenoga do proljeća.
Jabuka božićnica se prilično dugo može čuvati u spremištima i
podrumima, ali dulje čuvanje loše utječe na meso koje gubi
sočnost i pobrašnjavi.
Ova sorta jabuke i nije osobite kakvoće, ali je izvrsna za
kompote, štrudle i druge kolače s jabukama.
Jabuka božićnica je dobila ime zbog svoje lijepe crvene boje
i masne kožice, koja lijepo ‘izglancana’ bude čest ukras našeg
blagdanskog stola.
Božićnica je jabuka koja dobro uspijeva, a ako je na plodnim
hranjivim tlima s dovoljno vlage, daje krupne, lijepo obojene
plodove.
Ako raste u krajevima i na položajima s čestim jesenskim maglama,
u zatvorenim udolinama i na prevlažnim tlima bit će
osjetljivija na bolesti te čestostrada od krastavosti.
S obzirom na to da se ne smatra kvalitetnom sortom danas se
sve rjeđe uzgaja.