Dok je za pola čovječanstva ona osnovna hrana, drugi je proglašavaju 'prehrambenom prevarom' jer je puna ugljikohidrata i deblja. No, je li riža zdrava ovisi o tome kako ju spremate i koju vrstu jedete...
Jedno je istraživanje pokazalo da je jedna od
najčešćih metoda kuhanja riže – u zdjeli kipuće
vode dok voda ne ispari – zapravo otrovna, jer nakon
takvog kuhanja u riži ostaje arsen u tragovima. Arsen rižu
kontaminira još tijekom uzgoja, a stvara se kao rezultat
industrijskih toksina i pesticida.
– Taj se otrov povezuje se s povećanim rizikom od srčanih
bolesti, dijabetesa, raka i s problema u razvoju, a najopasniji
je za djecu – upozorio je profesor bioloških znanosti na
Sveučilištu Belfast Andy Meharg, piše
The Sun.
Meharg je testirao različite načine kuhanja riže kako bi otkrio
koji je najzdraviji. U prvoj je metodi jednu šalicu riže stavio u
dvije šalice vode koja je u kuhanju isparila, a otkrio je da s
tom metodom u riži ostaje najviše arsena.
U drugoj je metodi jednu šalicu riže stavio u pet šalica
vode i izbacio višak vode, a razina arsena se prepolovila.
U trećoj metodi riža se kuhala tako da se preko noći
namakala, a ujutro isprala i tek onda kuhala – s čim se
udio toksina smanjio za 80 posto.
Je li riža uopće zdrava?
Dok je za polovicu čovječanstva ona osnovna hrana, drugi je
proglašavaju ‘prehrambenom prevarom’ jer je puna
ugljikohidrata i pridonosi debljanju. Nutricionisti kažu da to je
li ona zdrava ovisi o tome koju vrstu jedete. Bijela se riža
tako smatra ‘nutritivno lošom’ jer se dobiva ljuštenjem
ovojnice zrna, zbog čega je njena hranjiva vrijednost manja.
U procesu mljevenja se uklanjaju mekinje i klice, što joj oduzima
vitamin B, željezo i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje željezom
i B vitaminom, vlakna se u nju nažalost ne mogu vratiti.
Smeđa riža je ista stvar kao i bijela, no ona je ‘cijelo zrnata
žitarica’, jer joj je uklonjena vanjska nejestiva opna, te je
bolji izbor za apsorpciju vlakna, vitamina E i antioksidansa.
Smeđa riža
Tako se u jednoj šalici kuhane smeđe riže nalazi oko 3,5 grama
vlakna, a ista količina bijele riže sadrži manje od 1 gram. Osim
toga, studije pokazuju da dio rižina zrna poznat kao sub
aleuronski sloj koji može pružati zaštitu od visokog krvnog tlaka
i ateroskleroze, a nalazi se samo u smeđoj riži. Također,
dokazano je kako mijenjanjem bijele za smeđu rižu ljudi
smanjuju svoj rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2.
Ipak, jednu stvar treba imati na umu – većina ljudi misli kako je
smeđa riža sinonim za cjelozrnatu, no tehnički cijela zrna riže
mogu biti različitih boja, ovisno o sorti žitarice.
Divlja riža
Riječ je o žitarici koja raste na vodi te ima nešto više
proteina od smeđe riže, a studije pokazuju kako ima najbolji
učinak na snižavanje razina kolesterola. Iako su smeđa i
divlja riža svakako bolji odabir od bijele, nutricionisti
upozoravaju kako je bolje ne kupovati njihove mješavine, jer
najčešće sadrže visoku razinu soli.
Prema dimenzijama, riža se obično dijeli u tri skupine, a
veličina zrna nema utjecaja na nutritivnu vrijednost:
1. Riža dugog zrna – 3-5 puta je dulja nego
šira. Zbog amiloze u zrnu, pri kuhanju se ne sljepljuje i stvara
rastresitu strukturu, pa je pogodna za salate i pržena jela s
rižom.
2. Riža srednje dugog zrna – otprilike su
dvostruko dulja od svoje širine i sadrže podjednake količine
amiloze i amilopektina. Nakon kuhanja, zrna su ipak sklonija
sljepljivanju
3. Riža kratkog zrna – ima više
amilopektina, pa su zrna zdepasta, okruglasta i ljepljiva. Takva
riža pogodna je za rižota, sushi i deserte na bazi riže.