Vijesti / Vino i hrana

OBJAŠNJAVA SAVJETNICA ZA SIGURNOST HRANE

Na hrani se stvorila plijesan? Evo koje su namirnice još uvijek sigurne, a koje treba baciti

Na hrani se stvorila plijesan? Evo koje su namirnice još uvijek sigurne, a koje treba baciti
Ilustracija

Nepisano je pravilo za većinu namirnica da se provjeri rok trajanja; ako je rok dobar, malo je vjerojatno da proizvod više nije siguran za jelo, kaže savjetnica za sigurnost hrane...

Iako će većina ljudi namirnicu na kojoj vidi tragove plijesni odmah baciti, savjetnica za sigurnost hrane Jill Taylor kaže, iako su neke otrovne, da nisu sve vrste plijesni štetne.

- Postoji otprilike 100.000 vrsta plijesni, a stotine ih se može razviti na hrani, gdje su neke od njih iznimno korisne - kaže Taylor i objašnjava kako laici nikako ne mogu samo okom utvrditi je li neka pljesniva hrana otrovna ili je još dobra za jelo.

Zato je, dodaje, nepisano pravilo da se provjeri rok trajanja namirnice; ako je rok dobar, malo je vjerojatno da neki proizvod više nije siguran za jelo...

Ipak, napominje Taylor, to ne vrijedi za neke lako kvarljive namirnice, poput mekih sireva i salama. 

- Takvi se proizvodi nakon što razviju plijesan ne preporučuju za jelo, osim, naravno, ako je plijesan sastavni dio namirnice kao što je to na nekim sirevima – objasnila je Taylor za The Sun. Ipak, to su namirnice na kojima će se naći prije nego plijesan bakterije poput E. coli ili listerije, a njih ne možete kao plijesan ni vidjeti ni okusiti, pa je jedini test - miris. 

A mogu li se neke druge namirnice jesti nakon što postanu pljesnive, ističe Taylor, najčešće ovisi o tome o kojoj je namirnici riječ...

- Kod tvrđih namirnica; poput tvrdih sireva i salama ili tvrđeg povrća, hife plijesni ne prodiru u dubinu namirnice i ne šire se, pa je često posve sigurno samo odrezati pljesnivi komad - objasnila je stručnjakinja.

Korjenasto povrće, poput mrkve i krumpira, ali i ono čvrstih listova poput kupusa, brokule i cvjetače, ima mali udio vlage i visoku razinu kiseline, što otežava dublje prodiranje plijesni, pa je također sigurno i nakon što dio postane pljesniv.

- Isto vrijedi i za češnjak, jabuku i paprike - dodala je, a sve dok voće ili  povrće nije sluzavo, sigurno je s njega samo ukloniti pljesnivi dio i pojesti ostatak.

- Velika većina plijesni koja nastaje na svježem voću i povrću vjerojatno nam neće naškoditi, pa jabuke ili kruške i nakon što omekšaju i djelomično strunu možete prepoloviti i pojesti 'zdravu' polovicu, no pod uvjetom da nema crva - kaže Taylor, a isto, dodaje, vrijedi i za mekano voće poput šljiva i breskvi te smeđih banana koje su također potpuno sigurne za jelo.

- Treba pripaziti samo na zelenu boju na kori krumpira, jer to može biti solanin koji je otrovan - dodaje Taylor.

Kad sirevi poput cheddara ili parmezana postanu pljesnivi, objasnila je, trebali bismo odrezati barem centimetar oko pljesni, pazeći pritom da nož koji koristimo ne dođe u dodir s hifama.

- Tvrdi i suhi sirevi poput Cheddara općenito se čuvaju u hladnjaku kako bi se smanjio nastanak plijesni, ali imaju i rok valjanosti, pa ako ga jedete u roku, neće vam štetiti. Plijesan se već koristi u proizvodnji mnogih sireva, osobito plavih, a bijela koža na briju ili camembertu zapravo je vrsta penicilina koji se po njemu prska - rekla je Taylor.

Što nikada ne treba jesti ako se razvila plijesan?

Mekše namirnice su poroznije, što omogućuje hifama daljnje prodiranje, premda to golim okom nije vidljivo.

- Namirnice poput kruha, kolača, mekog voća i pizze su posebno porozne, tako da nisu sigurne za jelo kad se pojavi plijesan - kaže stručnjakinja.

- Treba baciti i mekane ili vlažne namirnice s visokim sadržajem vode koje je zahvatila plijesan, uključujući mozzarellu, brie i zrnate ili svježe sireve, kiselo vrhnje, jogurt, variva, slaninu, hrenovke, maslac i kukuruz - dodaje, a ne preporučuje ni konzumaciju pljesnivog brašna i drugih žitarica, riže i kikirikija.

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Reci što misliš!