Za COVID-19 morali smo naći dodatnih 200 milijuna kuna da se pokriju svi troškovi na koje se nije računalo kad se radio zdravstveni proračun za ovu godinu, rekao je Vukelić.
Oko 24,5 milijuna kuna isplatio je Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje za trošak bolovanja zbog
izolacije. Od početka epidemije liječniku se s mogućim otvaranjem
bolovanja na teret HZZO-a zbog samoizolacije javila 21.471 osoba,
no neki su u dogovoru s poslodavcem koristili godišnji odmor, ili
ako su bili u mogućnosti radili su od kuće, pa u HZZO-u napominju
da nisu svi koristili mogućnost naknade na teret HZZO-a, piše
Glas Slavonije.
HZZO prema zakonu pokriva u cijelosti troškove
zdravstvenih usluga odnosno zdravstvene zaštite u vezi sa
zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera
za sprječavanje njihova širenja, odnosno za sve osobe kojima je
samoizolaciju kod kuće, ili u karanteni u bolnici odredio
nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor.
Takve mjere određuju se kliconošama ili osobama koje su bile u
kontaktu sa zaraženim osobama. U tom slučaju, na temelju
medicinskih indikacija, izabrani liječnik primarne zdravstvene
zaštite utvrđuje privremenu nesposobnost, odnosno spriječenost za
rad. Za osobe kojima se utvrdi privremena nesposobnost za rad
zbog samoizolacije ili karantene otvara se bolovanje na račun
države od prvog dana (za razliku od “klasičnog” bolovanja), a
naknada koju osoba dobiti za vrijeme provedeno u samoizolaciji
ili karanteni ne može biti veća od 4257,28 kuna mjesečno.
To je iznos mjesečne plaće za puno radno vrijeme koji će
isplatiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. To pak znači
da će osobe koje inače imaju znatno veću plaću od navedenog
iznosa dobiti manju naknadu od one koju bi dobili za
‘klasično’ bolovanje.
Kod ‘klasičnog’ bolovanja naknada za prva 42 dana iznosi 70
do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim
ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom, a isplaćuje ju poslodavac.
– Zdravstveni se proračun ne puni prema planu, pa se očekuje više
milijardi kuna manjka na prihodovnoj strani, a ove se godine neće
realizirati niti planiranih 27,5 milijardi kuna za financiranje
zdravstva. Samo u ožujku, prema podacima HZZO-a, napravljeno je
40 posto manje pregleda i dijagnostike u usporedbi s istim
lanjskim razdobljem. Tako se Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje morao zadužiti kako bi pokrio nastale troškove u
zdravstvenom sustavu. Točnije za COVID-19 morali smo naći
dodatnih 200 milijuna kuna da se pokriju svi troškovi na koje se
nije računalo kad se radio zdravstveni proračun za ovu godinu. Od
tih 200 milijuna kuna, 120 milijuna kuna koštalo je testiranje,
13,2 milijuna kuna naknade za samoizolaciju, a još 40 milijuna
kuna potrošeno je za liječenje oboljelih – podatci su koje je
javno iznio Lucian Vukelić, piše Glas Slavonije.