Rekao je da više nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja ekonomije i ljudi u kuće, iako još ne razumijeno sve vezano uz Covid-19.
Jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i član savjeta
Vlade dr. Dragan Primorac gostovao je u
RTL Direktu.
Brojni međunarodni znanstvenici potpisali su deklaraciju kojom
traže posve drukčiji pristup. Imunitet krda, je rješenje, kažu
najbolji umovi s Oxforda, Cambridgea, Essexa, i drugih velikih
sveučilišta. Fokusirana zaštita, tako nazivaju svoju ideju.
Dakle, restrikcije za manje ugrožene skupine treba opustiti, i
ljudima dozvoliti da normalno žive i izgrade imunitet kroz
infekciju. Predlažu da škole i fakulteti rade normalno, da se
mladima dozvoli bavljenje sportom, da mlađi ljudi rade
normalno, nikako od doma, da rade restorani i kafići.
Tvrde da restrikcije ne daju rezultate, zbunjuju ljude. Kažu da
su negativne posljedice lockdowna – manje cijepljenja djece,
pogoršanje kardiovaskularnih bolesti, problemi s mentalnim
zdravljem, manje pregleda za rak. Sve to dovest će do
devastirajućih posljedica na zdravlje i još veće smrtnosti u
godinama koje dolaze. Peticiju je dosad potpisalo više od 90 000
liječnika i znanstvenika u svijetu.
Je li moguć imunitet krda?
O ovim idejama u RTL Direktu govorio je jedan od najcjenjenijih
hrvatskih znanstvenika i član savjeta Vlade dr.
Dragan Primorac.
‘Radi se o eminentnim znanstvenicima s uglednih Sveučilišta i
nema dvojbe da su oni u pravu u velikom segmentu onoga što
su izgovorili. S druge strane imamo kritičare koji kažu je i
problem kod Covid-19 što postoje neke dugoročne
posljedice koje kolege ne spominju’, kazao je i
dodao kako je jedan od problema baš spomenuti imunitet
krda.
‘Govorimo često o proizvodnji protutijela. No, ima po meni bitno
važniji imunitet, a to je tzv. stanični imunitet koji proizvodi
memorijske stanice. Mi znamo da taj imunitet čuva ljude koji su
oboljeli od SARS-a 2003. godine, punih 17 godina’, rekao
je.
‘Još jedna grupa znanstvenika koja proturječi ovoj skupini kaže
da je zapravo nemoguće proizvesti taj imunitet krda bez cjepiva’,
kazao je Primorac.
‘Ljudi su iznimno odgovorni’
Rekao je da više nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja
ekonomije i ljudi u kuće, iako još ne razumijeno sve vezano uz
Covid-19. Primorac je optimist jer se sada zna više nego je to
bilo na početku pandemije.
‘S druge strane ljudi su, što svjedočimo u Hrvatskoj, iznimno
odgovorni. Ako imamo već pojedinačne slučajeve ne možemo osuditi
cijelu populaciju’, kazao je. Otkrio je da ima rezultate da je u
posljednjih dva tjedna bilo mnogo manje inficirane djece u
školama nego je to bilo na početku.
‘Ako ćemo držati sustav odgovornosti, samoizolacije i biti
oprezni, biti što manje u zatvorenom prostoru i kretati se i biti
na otvorenom, mislim da nema razloga da budemo u panici pred zimu
koja dolazi’, rekao je.
Iznio je i teoriju dijela znanstvenika koji smatraju da će se
zbog odgovornog ponašanja i nošenja maske na zimu i postotak
oboljenja od gripe biti manji.
‘Ovo može rezultirati s paradoksalnom situacijom u kojoj ne samo
da ćemo reducirati broj inficiranih sa Covidom-19 nego i onih
inficiranih gripom’, rekao je i naglasio da uz mjere koje su već
predložene treba jačati i prirodni imunitet te naglasio
da treba povećati količinu vitamina D, vježbati, spavati i
biti što više vani.
Pomaže li slatki pelin?
Na pitanje pomaže li slatki pelin, Primorac je kroz smijeh kazao
da o njemu ne može govoriti. ‘Ali ako je nekome pomogao, neka ga
nastavi koristiti’, kazao je.
Naglasio je da danas možemo puno brže reagirati na neke situacije
koje se dogode u pandemiji.
‘Objavljeno je da 37 posto ljudi koji su pozitivni na SARS-COV-2
potpuno bez simptoma i po definiciji su zdravi ljudi’, rekao je,
a rekao je i da dolaze novi testovi koji puno brže daju
rezultate.
Otkrio je da dio znanstvenika smatra kako Italija dobro stoji po
brojkama u ovom drugom valu jer je odgovornost ljudi mnogo veća
nego na početku pandemije, dok drugi kažu da se manje testira pa
ima i manje pozitivnih, a treći da se u određenim sredinama
razvio imunitet krda.
‘Prava istina je negdje možda na sredini’, rekao je.
Kako napreduju cjepiva?
Kazao je da možda nije loš prijedlog da se svaki dan ne
objavljuju podaci o zaraženima, a govorio je i o cjepivima koja
se razvijaju.
‘Imamo 53 cjepiva koja su ušla u jednu od tri kliničke faze.
Dobra vijest je što ih je 11 ušlo u treću fazu kliničkih
ispitivanja. Imamo i 91 cjepovo koje su u pretkliničkim fazama
istraživanja na životinjama. Ali i pet ih je odobreno za
korištenje i cijepljenje iako nisu prošli treću kliničku fazu’,
kazao je i objasnio je da je dobro što su strategije razvoja
cjepiva različite.
‘Teško je povjerovati da jedno od tih pristupa neće uroditi
plodom’, rekao je. Kazao je i da se američki
predsjednik Donald Trump u slučaju
zaraze koronavirusom ponašao kao političar i tako kako će mu
pomoći u kampanji.