Onkološki pacijenti traže hitno usvajanje Nacionalne strategije protiv raka.
Onkološki pacijenti uputili su otvoreno pismo Vladi i saborskim
zastupnicima, odnosno apel za hitno usvajanje nacionalne
strategije protiv raka i podsjećaju da je Hrvatska jedina članica
EU koja još nema taj dokument.
Naglašavaju da je samo od početka pandemije uzrokovane novim
koronavirusom, u Hrvatskoj je od raka preminulo do 7.000 osoba.
Zbog situacije u zdravstvenom sustavu manji se broj pacijenata
odlučuje za preventivne preglede, odgađaju se kontrolni pregledi
i dodatne pretrage te se smanjuje suradljivost pacijenata, pa
osim što su onkološki pacijenti jedna od najranjivijih skupina za
zarazu virusom, prave posljedice pandemije u onkologiji i ove
izvanredne situacije tek se očekuju.
– Nacionalnu strategiju protiv raka čekamo već 11 godina. Period
je to u kojemu se izmijenilo čak pet vlada, i u kojemu je
izgubljeno vrijeme mjereno u godinama i danima života onkoloških
pacijenata – Hrvatska je u tih 11 godina izgubila grad veličine
Splita! – ističu udruge onkoloških pacijenarta.
Želeći pokrenuti pitanje konačnog usvajanja Nacionalnog
strateškog okvira protiv raka (NSOPR 2020.-2030) koji je prošao
javnu raspravu i reviziju u relevantnim resorima, te definira
sustavnu reformu zdravstvene skrbi u području onkologije, u ime
gotovo milijun građana koji boluju ili su bolovali od raka te
njihovih bližnjih, udruge pacijenata okupljene oko platforme
Onkologija.hr, Udruga Sve za nju i Koalicija udruga u zdravstvu
uputili smo pisani apel saborskim zastupnicima i Vladi Republike
Hrvatske, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu financija RH.
Pismo prenosimo u cijelosti:
‘Poštovani
Obraćamo vam se ispred udruga onkoloških pacijenata koje
predstavljaju oko milijun građana Republike Hrvatske, koji u ovom
trenutku ili boluju od raka, ili svjedoče liječenju i patnjama
svojih bližnjih. S obzirom na visoku smrtnost, borba protiv raka
po svim je mjerilima nacionalno strateško i sigurnosno pitanje, a
u kontekstu COVID krize postat će još veći izazov. Poznato je već
da svi apeli prema pacijentima i prema zdravstvenom sustavu
– za odgovornost i odaziv na preventivne i kontrolne
preglede, za uredno zaprimanje i obradu pacijenata, u izvanrednim
okolnostima ipak ovise o terenu, o situaciji u pojedinim
ustanovama, ali i o stavu i odlukama pojedinaca koji u njima
rade. Za krizu uzrokovanu pandemijom ne možemo znati koliko će
trajati, no ne smijemo dozvoliti da COVID-19 postane jedina briga
i preokupacija zdravstvenog sustava!
Dijagnozu raka svake godine dobije gotovo 25.000 građana
Republike Hrvatske, a premine njih čak 14.000 tisuća! Rak je
gotovo preuzeo primat u smrtnosti, unatoč znanosti i medicini
koje u posljednjih desetak godina iznalaze nekoć nezamisliva
rješenja, unatoč svjetski poznatom i priznatom znanju i
stručnosti naših liječnika, i unatoč velikom trudu koji svi mi
kroz udruge civilnog društva, zajedno sa strukom, ulažemo u
osvješćivanje i edukaciju građana. Rezultat je da smo danas druga
članica EU po broju umrlih od onkoloških bolesti te na žalost
jedina članica EU koja još nema usvojenu nacionalnu strategiju
protiv raka!
Iako imamo javni, socijalni i solidarni zdravstveni sustav, na
razini javnih politika ne vodi se dovoljno računa o potrebnim
sustavnim, korjenitim promjenama – o boljim uvjetima života,
kvalitetnijoj prehrani i zdravijim navikama od malih nogu, o
odgovornosti građana za vlastito i zdravlje bližnjih, o nužnom
interdisciplinarnom liječenju svakog pacijenta, o dostupnosti i
kvaliteti suvremenih postupaka i metoda liječenja, o
kontinuiranoj kontroli kvalitete onkološkog sustava te o
funkcionalnoj palijativi koja čuva dostojanstvo i kvalitetu
života najtežih bolesnika. Svi aspekti borbe protiv raka kao
pošasti 21.stoljeća zahtijevaju multisektorski pristup, suradnju,
sinkronizaciju i preuzimanje odgovornosti, borba je to koja
nadilazi djelovanje i mogućnosti samog zdravstvenog sustava, jer
na zdravlju se mora raditi i onda kada je čovjek zdrav.
Važno je podsjetiti i na to da se Europski plan protiv raka
usvaja za nekoliko dana (početkom prosinca 2020), a da naš,
hrvatski plan, sročen nedavno u stručno i interdisciplinarno
verificiran dokument naziva Nacionalni strateški okvir protiv
raka (NSOPR) 2020-2030. i dalje stoji u ladicama administracije,
i to već petu vladu zaredom (od donošenja Deklaracije protiv raka
Hrvatskog Sabora)!
U tih 11 godina, Hrvatska je zbog smrti uzrokovanih onkološkim
bolestima izgubila grad veličine Splita. Svake godine
ostajemo bez grada poput Virovitice, Metkovića ili Samobora. Ta
statistika su ljudski životi, patnje, bolovanja zbog bolesti ili
njege bolesnih, sve viši troškovi zdravstvenog sustava, uz
ishode liječenja koje zapravo ne pratimo i iz kojih ne učimo
dovoljno.
Da bi se to promijenilo, potrebna je promjena u cjelokupnom
zdravstvu, u promišljanju ljudskog zdravlja i javnog zdravstva,
stavljanje pacijenta u središte zdravstvenog sustava, pametno
upravljanje podacima i povezivanje procesa, kapaciteta i
logistike. Nacionalna strategija protiv raka predstavlja model
istinske i prijeko potrebne reforme zdravstvenog sustava koju je
Hrvatska odavno morala provesti, u cilju poboljšanja ishoda
liječenja i osiguravanja prava pacijenata, zajamčenih Ustavom RH.
U izradi ovog strateškog dokumenta, čijom bi se implementacijom
godišnje spašavalo više tisuća života, sudjelovalo je preko
stotinu domaćih i inozemnih stručnjaka za rak, obuhvaćene su sve
faze suzbijanja – od primarne prevencije, ranog otkrivanja, točne
dijagnostike, dostupnosti adekvatnih postupaka i terapija pa sve
do palijativne skrbi, koja u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek
nema svoje pravo, a neophodno i važno mjesto u sustavu.
NSOPR je prošao reviziju svih za provedbu relevantnih
ministarstava u ovom sazivu Vlade, bio je dijelom predizbornog
programa vladajuće stranke te ga preostaje samo – usvojiti.
Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, Hrvatska bi
došla u poziciju za korištenje namjenskih EU sredstava za borbu
protiv raka, koja bi mogla značajno pomoći u realizaciji naših
ciljeva, uspješnoj borbi protiv raka, značajno boljim onkološkim
ishodima liječenja.
Apeliramo stoga da svojim političkim djelovanjem i aktivnostima
koje provodite kao javni dužnosnik odabran od strane građana
Republike Hrvatske – ujedno i pacijenata hrvatskog zdravstvenog
sustava, pokrenete pitanje usvajanja hrvatske strategije protiv
raka, definirane kroz Nacionalni strateški okvir protiv raka
2020-2030., čijom bi potpunom i uspješnom implementacijom u deset
godina mogli spasiti više od 110.000 godina ljudskih života.’
Hrvatska je na dnu:
– Svaki treći stanovnik RH oboljet će od raka tijekom svog života
– Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu maligne bolesti dobije više od
24.000 građana[1]
– Procjenjuje se da u RH živi 170.000 osoba koje su bolovale ili
boluju od raka
– Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih
bolesti), i odgovoran je za 27% smrtnih slučajeva u Republici
Hrvatskoj u 2018.
– Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te
odgovoran za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca
– Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena
rak dojke
– RH je na dnu EU ljestvice po stopi preživljenja, među pet
država s najgorom stopom, osim kod djece, kod kojih su stope
preživljavanja usporedive s onima u EU
– Najvjerojatniji razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u
RH uključuju: veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše
pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne
prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe
rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost
smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne
onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i
sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u
onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i
kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve
aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i
suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente
– Tijekom zadnjih 20 godina udio izdataka namijenjenih liječenju
raka u ukupnim zdravstvenim izdacima ostao je konstantan, kako u
Europi, tako i u Republici Hrvatskoj (6,9 %).
– Od početka pandemije uzrokovane novim koronavirusom, u
Hrvatskoj je od raka umrlo do 7.000 osoba. Zbog situacije u
zdravstvenom sustavu manji se broj pacijenata odlučuje za
preventivne preglede, odgađaju se kontrolni pregledi i dodatne
pretrage te se smanjuje suradljivost pacijenata, pa osim što su
onkološki pacijenti jedna od najranjivijih skupina za zarazu
virusom, prave posljedice pandemije u onkologiji se tek očekuju.