RTL je istražio što građani misle o temama koje susreću na dnevnoj bazi...
Agencija Promocija plus ekskluzivno
za RTL provela je istraživanje
na 1300 ispitanika u kojem su odgovorili na pitanja
vjeruju li Nacionalnom stožeru, kojima članovima
i stručnjacima najviše, ali i podržavaju li strože
mjere i lockdown.
Rezultate istraživanja u RTL-u Danas prezentirala
je Damira Gregoret.
Vjeruju li građani Stožeru?
Istraživanje pokazuje da stariji građani imaju više povjerenja
nego mlađi.
Najviše ispitanika, 36 posto, poručuje da imaju povjerenja u rad
i mjere Nacionalnog stožera ali uz rezerve i prema mjerama i
prema postupcima. Trećina građana u Stožer ima ili malo (18
posto) ili nimalo (15,2 posto) povjerenja dok veliko (15,4 posto)
ili potpuno (13,8 posto) povjerenje Stožeru daje nešto manje od
30 posto građana. Kako je istraživanje provedeno u cijeloj
Hrvatskoj vidljivo je da Istrijani imaju najviše povjerenja, a
Slavonci najmanje.
Kome građani najviše vjeruju?
A što je s povjerenjem u same stručnjake koje slušamo
od početka koronakrize – bilo iz Stožera bilo znanstvenici izvan
njega?
Najveći broj ispitanika je kazao da najviše vjerujue Alemki
Markotić (23,5 posto), koja se u posljednje vrijeme rjeđe
pojavljuje u medijima. Ministar zdravstva Vili
Beroš (20,7 posto), koji je na proljeće bio najpopularniji
političar, prvi je izbor za nešto više od petine
ispitanika. Ivanu Đikiću, koji nije član Stožera, najviše
vjeruje 16,7 posto ispitanika. Dvostruko manje ispitanika je
kazalo da najviše vjeruje Krunoslavu Capaku (8,4
posto), glavnom epidemiologu Stožera.
Miroslavu Radmanu (4,2 posto) najviše vjeruje nešto iznad 4
posto, a Gordanu Laucu 2,3 posto. Tek nakon toga je šef
Nacionalnog stožera, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik
Vlade. Premijer u Davora Božinovića ima najviše
povjerenja dok je, prema istraživanju, on prvi izbor za 2 posto
ispitanika.
Da ne vjeruju baš nikome poručuje više od 15 posto građana. Sve
ostale članove Stožera i znanstvenike koji javno iznose
stajališta o koroni za prvi izbor kome vjeruju najviše bira manje
od 2 posto Hrvata.
Ocjene mjera Stožera
Prelazimo na ocjene konkretnih, aktualnih mjera Stožera. Da su
one potpuno pogođene dominantan je odgovor – 41,9 posto. Nešto je
manje onih koji smatraju da su nedovoljne (35,9 posto) dok
sadašnje mjere Stožera pretjeranima (17,7 posto) ocjenjuje gotovo
18 posto ispitanika.
Koje mjere bi uveli građani?
A kako bi krizu vodili sami građani i što bi oni uveli od strožih
mjera koje su aktualne u drugim europskim državama? Zatvaranje
noćnih klubova (75,4 posto) zagovara više od 75 posto ispitanika,
dvadesetak posto tome se protivi (22,7 posto). Oko zatvaranja
kafića Hrvati su podijeljeni, ali više je protivnika zatvaranju –
56 posto. Još dominantnije ‘ne’ vidljivo je i kod pitanja
zatvaranja restorana (61,9 posto).
Građani se protive obustavi rada vrtića kao i prelasku na on-line
nastavu osnovnih i srednjih škola, isto misle i o radu fakulteta.
Najviše je protivnika zatvaranja vrtića – gotovo 80 posto (79,6
posto). 75 posto ne želi obustavu nastave u osnovnim školama,
gotovo 70 posto u srednjima (67,3 posto).
Opcije koje premijer zasad odbacuje – ne žele ni građani.
Uvođenju policijskog sata, što zaziva koalicijski partner Radimir
Čačić, protivi se gotovo 75 posto ispitanika (73,8 posto).
Djelomični lockdown odnosno djelomično zatvaranje zagovara gotovo
40 ispitanika (36,8 posto) ali protivnika je više – gotovo 60
posto (56,4 posto). Opći lockdown želi 16,1 posto ispitanika dok
se potpunom zatvaranju (78,8 posto) protivi gotovo 80 posto
Hrvata!
Kazne za nenošenje maski
Završavamo s mjerom koju su također uvele neke države a to je
novčano kažnjavanje za nenošenje maske ili neispravno nošenje –
60 posto ispitanika zaziva kažnjavanje dok se nešto iznad 37
posto tome protivi (37,3 posto).
Ni ovo kao ni dodatno pooštravanje mjere zasad nije na stolu no
idućeg tjedna produljuju se aktualne hrvatske korona mjere. Od
novih opcija zasad je najavljena jedino mogućnost dodatnog
ograničavanja javnog okupljanja.
NAPOMENA: Istraživanje je agencija Promocija plus provela od
2. do 6. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška
uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto