Znanstvenik smatra da nismo dosegli vrhunac epidemije.
Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik koji radi
na frankfurtskom sveučilištu, drugačije gleda na povećanje
broja oboljelih i umrlih od koronavirusa u Hrvatskoj.
Suprotno onome što se može pročitati u medijima ovih dana, ne
misli da smo dosegli vrhunac epidemije, rekao je za
portal HRT-a.
– Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom
dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo radi toga
trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama,
mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na
dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano
govorila Angela Merkel u svom obraćanju – kaže prof. Đikić i
dodaje da nemamo kontrolu nad ovom panedmijom jer se virus ‘širi
puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi testiranja’.
– Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom
pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje, naši
podaci ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez
opravdan – kaže Đikić.
Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove
godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili
smo barem upravo usred njega, smatra opasnima.
– Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od
osoba i Znanstvenog savjeta Vlade RH, su vrlo opasne jer nisu
bazirani na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično
doprinose i širenju zaraze – kaže Ivan Đikić.
Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni
lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup prof. Đikić već je
nekoliko puta komentirao, s njime se ne slaže, a ne slaže se ni
dalje.
– Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim
pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje
virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih
(10 puta viša smrtnost nego u proljeće).
Umjesto da Vlada RH objavi jasno da je to naša službena
strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti
građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje
smanjuju širenje zaraze, no, brojevi nas demantiraju iz dana u
dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je
upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili
uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke, kaže profesor i
dodaje:
– Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već
pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude
policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o
brojnim nedostacima u organoizaciji zdravstvenog sustava,
prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju
donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći –
govori Đikić i nastavlja:
– Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim
financiranjem i opremom.
Najveći problem je premorenost i nedostatak liječnika
specijalista i zdravstvenih radnika. Oni trebaju biti plaćeni za
prekovremeni rad, požrtvovanost i gubitak svojeg normalnog
življenja s njihovim obiteljima.
Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i
izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele
zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama
u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u
Hrvatskoj, glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni
liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici tijekom
ove Covid-19 krize.
Nitko naglas nikada nije rekao da je Hrvatska preuzela švedski
model borbe s pandemijom, ali mjere koje imamo jesu među
najliberalnijima.
– Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je
konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se
onda pridržavaju. Međutim, na taj način nećemo dostići
kolektivni imunitet kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan
drugi val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim
zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera – kaže
profesor.
– Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi
pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su
zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i
umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049
umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih
(preko 500) što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od
Covid-a19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih.
Govore li ti podaci nešto Vladi RH? Zar to nije alarmantno, pita
Đikić.
– Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti.
Pitanje je koji broj umrlih će Vlada tolerirati uz ovakav
liberalni pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj
opravdano traže ozbiljnije mjere no nažalost njih se ne sluša.
Ponovit ću, kad god politički interes nadvlada struku, gubici od
ovog virusa su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je
vrlo tragičan primjer takvog djelovanja, nastavlja i dodaje da je
često slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati
lockdown, po njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih
podataka, a koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne
ekonomskih razloga.
No, prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu
uvesti, smatra.
– Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-tak
pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi.
Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove.
Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo
da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve
zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza
ekonomije neke zemlje onda je stvarno nešto krivo u toj
zemlji. Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u
gospodarstvu. Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano
širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje
gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav
gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih
ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s
poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni
podaci ekonomista.
– Očigledno je da Covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i
sistemska , zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi
do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica
zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju
produženo trajanje simptoma tzv. kronične recidive. Potrebno je
puno više studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj
prezentaciji ovih ozbiljnih tema, govori Đikić.
Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku, distance,
pokazale su studije, mogu nas zaštititi.
– Mogu nas zaštiti i preko 80-90 % prema studijama. Stoga nosite
maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja- to su
vrlo važne preporuke u borbi protiv covid-19,
govori Đikić
za HRT.