Blokada gospodarskih aktivnosti i obustava rada u predstojećem će blagom lockdownu obuhvatiti kafiće, restorane, kladionice i teretane
Blokada gospodarskih aktivnosti i obustava rada u predstojećem će
blagom lockdownu obuhvatiti kafiće, restorane, kladionice i
teretane, koji će ostati zatvoreni do ponedjeljka 21. prosinca.
Trgovine će moći slobodno raditi do 10 sati navečer, ali uz
ograničenja s obzirom na posjetitelja.
Zabrane će se odnositi i na sportska natjecanja niže razine te
rekreativce, dok će kulturni sadržaji morati zadovoljiti
kriterije vezane uz broj sudionika. Sajmovi će također biti
zabranjeni, javna su okupljanja ograničena na 25 osoba, a
privatna na deset. Solidarnost, pojedinačna i društvena, najčešća
je riječ koju je premijer Andrej Plenković
izgovarao pri obrazlaganju mjera. Premijer je najavio da će se
resorni ministri danas naći s udrugama poslodavaca koji danima
traže da im se nadoknade gubici.
– Vlada će naći ekonomski i financijski način da čuvamo radna
mjesta – obećao je premijer ne navodeći detalje. Njih se čuvao i
ministar financija Zdravko Marić koji je kazao
da će s ugostiteljima pokušati definirati pojmove i metodologiju
praćenja prometa.
Marić kaže da je prosinac, prema potrošnji, tek šesti najjači
mjesec u godini u kojemu se izda oko 180 milijuna računa. U
trgovini na malo ostvari se 70 posto ukupnog prometa i potrošnje,
dok je, prema podacima o izdanim računima za prošlu godinu, udio
ugostiteljstva u ukupnom prometu, zajedno sa smještajem i
hotelima, deset puta manji i iznosio je 7 posto. Stoga će i udar
na proračun biti lakši nego na proljeće.
Prosinac je inače udarni mjesec za potrošnju domaćih građana.
Lani je primjerice vrijednost fiskaliziranih računa u tom mjesecu
bila 15,8 milijardi kuna te je u godinu dana skočila za milijardu
kuna, vjerojatno zahvaljujući širokoj adventskoj ponudi i
popratnim kulturno-gurmanskim zbivanjima koja će ove godine u tom
obliku izostati. Ove je godine od prve karantene potrošnja
evidentirana preko fiskaliziranih veza u prosjeku smanjena za 17
posto. Umjesto dvjestotinjak milijardi potrošenih kuna,
poduzetnici koji se nalaze u sustavu fiskalizacije mogli bi ove
godine računati na približno 160 milijardi kuna!
Prošli je tjedan u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme
hrane, zajedno s kafićima, izdano oko 170 milijuna kuna
fiskaliziranih računa. Ako je većina tih prihoda ostvarena u
restoranima i kafićima, može se procijeniti da bi ta branša
tijekom trotjednog zaključavanja mogla izgubiti oko 500 milijuna
kuna. Kada bi im država nadoknađivala izgubljeni prihod, kao što
to primjerice čini Njemačka, iz proračuna bi trebali dobiti nešto
više od 350 milijuna kuna. Vlada umjesto toga poziva lokalne i
gradske vlasti da ih, ako su u njihovu prostoru, oslobode obaveze
plaćanja najma te lokalnih naknada, a država sa svoje strane nudi
otpis doprinosa za radničke plaće.
Spominje se i odgoda plaćanja poreznih obaveza, te dio sredstava
za plaće zaposlenih. Dosad je država svim poduzetnicima otpisala
2,8 milijardi kuna poreza i doprinosa. Tvrtke kojima je zabranjen
rad, prema važećoj odluci Zavoda za zapošljavanje, imaju pravo na
četiri tisuće kuna naknade po zaposlenom radniku. Ugostitelji
međutim pripremaju kolektivne tužbe protiv države, tako da bi
konačnu riječ o tome treba li ih obeštetiti i koliko mogli dati
sudovi. Takvih tužbi ima i u drugim zemljama.
Trgovina je u prethodnom tjednu imala oko 2,3 milijarde kuna
prihoda, i ta bi se potrošnja, ne dođe li do pogoršanja
epidemiološke situacije i dodatnog zatvaranja, mogla održati. No
ne može se isključiti ni jače zatvaranje jer Hrvatska trenutačno
u bolnicama ima deset posto službeno oboljelih građana. U
zemljama koje bolje love pozitivne slučajeve, u bolnicama
završava oko pet posto zaraženih. Po tome proizlazi da smo u
četvrtak mogli imati osam, a ne četiri tisuće COVID pozitivnih da
su testirani svi koji imaju simptome ili su bili u kontaktu sa
zaraženima. Oprezniji su i građani jer je prošli tjedan,
primjerice, potrošnja pala oko 6 posto u odnosu na tjedan dana
prije.
Prema službenim podacima DZS-a, u djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja hrane u listopadu je bilo zaposleno oko
75 tisuća radnika. Tom broju treba dodati i oko 25 tisuća
zaposlenih u kafićima koji su registrirani kao obrti. Hoteli se
ne zatvaraju, kao ni njihovi restorani. Vlada jučer nije izašla s
procjenama koliko će ljudi privremeno ostati bez posla zbog
najavljenog zatvaranja, no može se pretpostaviti da brojka neće
biti ispod 50 tisuća.
Hoteli i kampovi ostaju otvoreni, restorani će moći dostavljati
hranu. Odmah nakon premijerova izlaganja poslodavci su se zajedno
našli u prostorima HUP-a odakle su se obratili javnosti te
predstavili svoja dva modela obeštećenja za ugostitelje. Prvi
model obeštećenja je dugoročnijeg karaktera i između ostalog se
temelji na smanjenju PDV-a na 5 posto na razdoblje do 1. siječnja
2024. te dugoročno na 13 posto, a traže i obeštećenje od 10 eura
po metru kvadratnom za najam. Drugi model obeštećenja temelji se
na osiguranju prihoda samim poduzetnicima te oslobođenju od
plaćanja svih obveza za vrijeme lockdowna na svim razinama
vlasti.
Ugostitelj Marin Medak rekao je da bi smanjenje
PDV-a na 5 posto smanjilo prihode države 1,4 milijardi kuna u
godini dana, dok oni imaju oko milijardu eura uloženih u svoje
biznise. Da ih propadne samo pola, dodao je, riječ je o pola
milijarde eura ili gotovo 4 milijarde kuna. Hrvoje
Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, rekao je da
bi većina ugostiteljskih objekata koji imaju grijalice i vanjski
prostor mogla naći modalitet rada.
– Nadoknadite ono što nam treba da uspijemo preživjeti – rekao je
Bujas.
Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, kaže da su
njihovi zahtjevi racionalni te da su konkurentne zemlje u ovom
sektoru već predvidjele takve mjere.
– Žao nam je što nisu istodobno objavljene kompenzacijske mjere.
Dio zdravlja nacije podrazumijeva financijsko zdravlje
gospodarskih subjekata i obiteljskih poduzeća – rekao je
Zorić.