Primjerice britanski ministar gospodarstva sugerirao je kako bi barovi, kina i stadioni posjetiteljima mogli uvjetovati ulaz potvrdom o cijepljenju...
Cjepivo protiv pandemijskog virusa SARS-CoV-2 praktički je na
dohvat ruke. Pitanje je dana kada će prvo, a odmah potom i
sljedeća cjepiva biti i formalno odobrena, a cijepljenje bi u
Europi prvo moglo početi u Velikoj Britaniji, u prvom dijelu
prosinca, piše Večernji list. Rješavaju se tehnička pitanja
samog procesa cijepljenja. Europska agencija za lijekove (EMA)
objavila je smjernice koje će proizvođačima omogućiti bržu i
jednostavniju izradu i označivanje cjepiva kako bi se olakšala
njegova široka i brza primjena unutar EU.
Hrvatska će kao članica Unije prvu tranšu cjepiva dobiti kad i
druge europske zemlje, i moguće je da to bude i i prije Božića.
Cijepljenje će ići prema Planu uvođenja, provođenja i praćenja
cijepljenja protiv COVID-19, koji je sastavio Hrvatski zavod za
javno zdravstvo.
1. KOJE ĆE CJEPIVO BITI PRVO REGISTRIRANO?
Cjepivo AstraZenece, ali i ono tvrtki Pfizer i BioNTech bit će
najvjerojatnije prva registrirana cjepiva protiv koronavirusa.
Naime, britanska vlada tražila je od tamošnjeg regulatora
ubrzanje postupka odobrenja oxfordskog cjepiva, što je pitanje
dana. Pfizer i BioNTech podnijeli su Europskoj medicinskoj
agenciji zahtjev za uvjetno odobrenje za svoje cjepivo protiv
COVID-19, priopćile su jučer ta američka farmaceutska kompanija i
njemačka biotehnološka kompanija koje su zajednički razvile
cjepivo. Nadaju se da će njihovo cjepivo biti u Europi dostupno
do kraja godine. Dan prije, u ponedjeljak, i američka kompanije
Moderna također je EMA-i podnijela zahtjev za odobrenje svog
cjepiva. U SAD-u se odobrenje Pfizer/BioNTechova zahtjeva očekuje
za osam dana, a 17. prosinca FDA će raspravljati i o Moderninu
zahtjevu za odobrenje cjepiva.
2. KOLIKA JE UČINKOVITOST POJEDINIH
CJEPIVA?
Cjepiva su na testiranjima pokazala visoke učinkovitosti u trećoj
fazi testiranja. Dva su cjepiva pokazala učinkovitost veću od 90
posto, dok se oxfordsko pokazalo 70 posto učinkovitim. Regulatori
su prije naveli da će odobriti cjepivo koje sprečava COVID ili
smanjuje težinu oboljenja od te bolesti u najmanje 50 posto
cijepljenih osoba. Za usporedbu, prosječna učinkovitost cjepiva
protiv gripe kod zdravih, mladih osoba je 80%, a kod nekih
kategorija i oko 50%.
3. KOJE SU MOGUĆE NUSPOJAVE CJEPIVA?
Dobrovoljci koji su sudjelovali u kliničkom ispitivanju cjepiva
protiv koronavirusa navodili su uobičajene nuspojave nakon što su
primili dozu cjepiva (nisu znali je li pravo ili placebo):
glavobolju, vrućicu i bolove u mišićima. Neki su opisivali da su
se osjećali kao da su dobili gripu ili teži mamurluk. Većina
nuspojave nije osjetila.
4. KADA ĆE POČETI CIJEPLJENJE I KOLIKO DOZA ĆE BITI
POTREBNO?
Prve doze cjepiva, određena manja količina, u Hrvatsku bi mogle
stići do kraja godine. To bi značilo da će cijepljenje početi i
prije Nove godine iako je prvotno bilo planirano oko 15.
siječnja. Primjerice, Sveučilišna bolnica u Cambridgeu internim
je mailom zaposlenike obavijestila da će ih početi cijepiti
Pfizerovim cjepivom već od ovoga tjedna. Dva cjepiva daju se u
dvije doze s razmakom od dva, odnosno tri tjedna, a cjepivo
tvrtke Johnson&Johnson vjerojatno u jednoj dozi.
5. KOLIKO JE CJEPIVA NARUČILA HRVATSKA ZA CIJEPLJENJE
SVOJIH GRAĐANA?
Hrvatska je preko zajedničke nabave EU naručila milijun doza
cjepiva Pfizer/BioNtecha, 2,7 milijuna doza cjepiva AstrZenece,
tzv. oxfordskog cjepiva, milijun doza Modernina cjepiva te 900
tisuća doza od proizvođača Johnson&Johnson. To je ukupno 5,6
milijuna doza, a cijepljenje je u dvije doze s razmakom od mjesec
dana. – Imamo dovoljnu količinu cjepiva za cijelu populaciju
Hrvatske s obzirom na to da cjepivo u prvom koraku vjerojatno
neće biti registrirano za mlađe od 18 godina – izjavio je
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
6. TKO ĆE SE PRVI CIJEPITI?
Prema planu cijepljenja HZJZ-a, u Hrvatskoj će se prvo cijepiti
zdravstvene radnike i korisnike domova za starije i nemoćne, kao
i djelatnike u tim domovima, a isto tako i u drugim ustanovama za
socijalnu skrb. Slijede sve osobe starije od 80 godina, nakon
njih oni u dobi između 75 i 79 godina, pa od 70 do 74, od 65 do
69, a potom odrasle osobe mlađe od 60 godina s visokim ili
umjerenim rizikom te ostali. Prema nekim predviđanjima,
najosjetljivije skupine u Hrvatskoj bi mogle biti procijepljene
do kraja travnja sljedeće godine.
7. TKO ĆE CIJEPITI GRAĐANE?
Kao i ostala cijepljenja, i ono protiv koronavirusa provodit će
prije svega liječnici iz Zavoda za javno zdravstvo i obiteljski
liječnici. Kao kod cijepljenja protiv gripe koja organizira
poslodavac, organizirano će se cijepiti po zdravstvenim i
socijalnim ustanovama, a potom pojedinačno kod obiteljskih
liječnika.
8. HOĆE LI CJEPIVO BITI OBAVEZNO?
Najvjerojatnije neće, nego će svatko moći odlučiti za sebe, kao
kod cijepljenja protiv gripe. Djeca mlađa od 18 neće se cijepiti.
Većina zemalja stava je da bi obaveza cijepljenja izazvala otpor
i odbijanje te da je najbolji način kojim bi se došlo do što veće
procijepljenosti stanovništva informiranje o svim
karakteristikama i dobrobiti cijepljenja. Međutim, uvelike se
govori o mogućim uvjetovanjima cijepljenošću. Poslodavci bi mogli
tražiti potvrdu o cijepljenju protiv COVID-19. Britanska je vlada
najavila ograničenja za građane koji se ne cijepe, pa je u tom
smislu jučer britanski ministar gospodarstva sugerirao kako bi
barovi, kina i stadioni posjetiteljima mogli uvjetovati ulaz
potvrdom o cijepljenju protiv COVID-19. Inače, najveću
procijepljenost imaju zemlje s najvećom pismenošću, tako Finska
ima procijepljenost od visokih 98 posto premda cijepljenje ondje
nije obavezno.
9. KOLIKA JE PROCIJEPLJENOST U POPULACIJI POTREBNA DA BI
SE ŽIVOT VRATIO U NORMALU?
“Da bi se ova epidemija potpuno zaustavila tzv. imunošću
zajednice, zbog većeg broja slučajeva u populaciji te žarišnog
načina širenja bolesti, postotak imunih trebao bi biti veći od
70%. Imunost zajednice jedino možemo postići cijepljenjem
odgovarajućeg postotka populacije kvalitetnim cjepivom. Zato
držim da bi Ministarstvo zdravstva već sada trebalo krenuti s
promidžbenom kampanjom afirmacije cijepljenja protiv COVID-19
kako bi se podigao vakcinacijski entuzijazam, koji je u našoj
zemlji izuzetno nizak i dosta niži nego u zapadnim europskim
zemljama”, kazao nam je prije gotovo dva mjeseca prof. Zlatko
Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i
patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
10. KOLIKO TRAJE IMUNITET KOJI SE DOBIVA
CIJEPLJENJEM?
Proizvođači cjepiva nisu objavili u kojem je vremenskom periodu
cijepljena osoba zaštićena od koronavirusa SARS-CoV-2. “Od
mogućih nedostatnosti budućeg cjepiva najviše se bojimo
nedovoljnog trajanja zaštitne imunosti koje bi to cjepivo
pružilo. Ako bi imunost bila kratka i trajala samo nekoliko
godina, morali bismo se najvjerojatnije ponovno cijepiti”, kazao
nam je prof. Trobonjača.