Posljednja je "prava" sezona gripe bila ona u zimi 2019./2020. godine, neposredno pred pandemiju koronavirusa.
Iako je smrtnost od gripe niska, kreće se oko 0,1 posto,
cjepivo protiv gripe svake se godine usklađuje s pretežnim
sojevima za koje se procjenjuje da će biti dominantni u
nadolazećoj sezoni, a cijepe se sve rizične skupine građana,
stariji od 65 godina i osobe slabijeg imuniteta kako bi se
izbjegli smrtni slučajevi i teža oboljenja kao posljedica
gripe.
Posljednja je “prava” sezona gripe bila ona u zimi 2019./2020.
godine, neposredno pred pandemiju koronavirusa.
“Već se pojavio COVID-19, a mi smo još uvijek bili u sezoni gripe
koja kod nas kreće obično sredinom prosinca, a onda eskalira oko
Božića i Nove godine. U vrijeme kad se pojavio koronavirus, mi
smo još uvijek intenzivno testirali virus gripe”, kazala je za
Novi list dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu
virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
(HZJZ).
Tada je nastupilo potpuno zatišje, da bi se gripa opet pojavila
17. kolovoza, kad su detektirani prvi slučajevi gripe kod osoba
koje su boravile na Jadranu. Uslijedilo je manje bolničkih
infekcija tijekom kolovoza i rujna, a onda se situacija smirila.
“U toj međusezoni imali smo redovito, svaki tjedan, po nekoliko
slučajeva gripe, što nije uobičajeno. Bilo ih je 200-tinjak do
listopada, kad se situacija primirila. Ali od prosinca svaki
tjedan detektiramo oko 40 slučajeva gripe tjedno. Uglavnom su to
AH3 podtip, i pojedinačni slučajevi H1N1 pandemijskog soja gripe,
ali on se javi doista sporadično, jedan do dva slučaja u 14 dana.
No, gripa još uvijek ima priliku pokazati svoje lice”, govori
virologinja.
Osim virusa gripe, i naravno omikrona, laboratoriji HZJZ-a
potvrdili su i prisustvo respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
U pravilu se ranijih godina na Zavodu radilo 10.000 analiza
tijekom sezone gripe, a broj je za vrijeme pandemije drastično
smanjen. No, čak i u tom smanjenom broju detektirali su značajan
broj pozitivnih uzoraka gripe, što znači da bi smirivanjem
pandemije gripa mogla doći do izražaja.
Virolozi HZJZ-a slažu se da su dvije godine nošenja maski mogle
ostaviti traga na naš imunitet, jer se on jednostavno nije imao
prilike “boostati” u kontaktu s drugim virusima. Tako bi nam i
prehlade ubuduće mogle teže padati, i “baciti” nas u krevet kao i
gripa.
“U pravilu se s virusima sretnemo u djetinjstvu i razvijemo neki
bazični imunitet, ali budući da su ti virusi stalno prisutni,
onda svoj imunitet obnavljamo ili održavamo aktivnim na način da
kad dođemo u kontakt s virusom, da se sve stanice koje to pamte
malo aktiviraju, obnove, i u pravilu nas štite od pojave
bolesti”, objašnjava dr. Tabain.
“Kako nosimo maske, ne podražujemo taj naš imunološki sustav i ne
podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni
imunološki fitness… Tako se već pokazalo da i infenkcije
virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog
kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu
temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada
mogu izazvati i teže kliničke slike”, upozorava virologinja Irena
Tabain.
Ali takvo stanje ne bi trebalo dugo potrajati jer ćemo prestankom
nošenja maski opet biti u kontaktu sa svim mikroorganizmima i
funkcionirati kao i ranije, piše
Novi list.