Iako je u Hrvatsku stiglo i proteinsko cjepivo, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, interes za cijepljenje vrlo je slab...
UHrvatskoj je do sada uništeno više od 275.000 doza cjepiva
protiv covida-19 zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih
donacija, a u skladištima se čuva još gotovo dva
milijuna cjepiva raznih proizvođača, doznaje se u
Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Ukupno je uništeno 275.799 doza, najviše AstraZenecina cjepiva,
kojega je uništeno 154.644 doza.
Na lageru je ukupno 5450 doza cjepiva AstraZeneca, 198.990 doza
Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera
te 153.445 doza proteinskog cjepiva Novavax, odgovorili su
iz HZJZ-a na Hinin upit o količinama neiskorištenog cjepiva.
Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza AstraZeneca
cjepiva i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u te naglašavaju da su
donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i
skladištenje, a rok trajanja cjepiva relativno je
kratak. Riječ je, kažu, o vrlo malom gubitku u odnosu
na 5,2 milijuna utrošenih doza.
No, interes za cijepljenje vrlo je slab proteklih tjedana,
dnevno se prvom dozom cijepi svega oko 150 ljudi u cijeloj
zemlji. Situaciju nije promijenilo ni novo proteinsko
cjepivo, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, koje je
dostupno već tri tjedna.
Neki protivnici cijepljenja tvrdili su da čekaju upravo to
cjepivo, no podaci HZJZ-a pokazuju da se njime do sada
cijepilo svega 286 osoba, a na skladištima se
čuva 153.445 doza.
Najviše cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji
U HZJZ-u kažu da im je takav slab interes u okvirima očekivanog,
s obzirom da oni koji su se htjeli cijepiti već godinu i pol na
raspolaganju su imali četiri cjepiva – proizvođača AstraZenece,
Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona.
Najviše je cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja
ima neiskorištenih 117.274 doza. Ujedno, to je županija s
najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu je primilo svega
38,39 posto stanovništva.
Koliko će Hrvatsku stajati neiskorišteno cjepivo koje
propada u HZJZ-u ne žele otkriti jer je cijena povjerljiv
podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država
članica potpisala s dobavljačima.
S obzirom da se radi o sporazumu Europske komisije, navode
da je uloga Hrvatske u odrađivanju cijene i drugih uvjeta
sporazuma bila ograničena, što se odnosi i na odrađivanje
količine cjepiva definiranih tzv. “proratama” koje je utvrdila
Europska komisija prema broju stanovnika.
Hrvatska je prilagođavala narudžbe cjepiva prema epidemiološkoj
situaciji, broju stanovnika te samoj dostupnosti cjepiva. Obzirom
da je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak cjepiva,
danas ga imamo i više nego dovoljno.
Manjak bi se mogao dogoditi u različitim situacijama koje je
nemoguće unaprijed predvidjeti. Primjerice, u slučaju pojave
novog soja virusa s težom kliničkom slikom i posljedičnim
porastom interesa za cijepljenje, u slučaju slabljenja imuniteta
i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih cjepiva
za više varijanti koronavirusa, kažu u HZJZ-u.