Aktualne mjere na snazi su još ovaj tjedan...

Svi se nadamo da ćemo se početi vraćati u normalan život, ali očito je da se to neće dogoditi sutra - poručio je jučer na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.

Iako se očekivalo da će možda najaviti popuštanje mjera, dogodilo se sasvim suprotno - članovi Stožera poručili su da će za to ključno biti opadanje brojki i povećanje procijepljenosti, a trenutačno je oboje dovedeno u pitanje zbog novih sojeva koronavirusa te manjka cjepiva.

- Zasad nismo dogovorili popuštanje mjera. Razgovori su u tijeku, a što se tiče dolaska novih sojeva koji se brže šire, naravno da je u tom slučaju opasnost za pogoršanje situacije veća i to će utjecati na našu odluku - rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak te objasnio kako je u Hrvatskoj zadnjih tjedan dana zabilježen pad novozaraženih od 20 posto u odnosu na tjedan ranije.

No Božinović je istaknuo da, unatoč činjenici da su brojevi iz tjedna u tjedan sve bolji, oni i dalje nisu zanemarivi, a na odluku o popuštanju mjera sada utječe više faktora.

Ekonomska i socijalna cijena

- Usporena je dinamika cijepljenja, još smo u zimskom razdoblju, a novi britanski, južnoafrički i brazilski sojevi razlog su za zabrinutost jer je dosta toga nejasno. Ne znamo kojom se brzinom se šire, jesu li infektivniji, razvijaju li teže kliničke slike - rekao je.

Brazilski i južnoafrički soj još se nisu približili ovim krajevima, no znanstvenike zabrinjavaju jer postoje podaci da su počeli ponovno obolijevati oni koji su COVID-19 već preboljeli.

Što se tiče britanskog soja, on već nekoliko dana doslovno kruži oko Hrvatske, a o njegovim smo specifičnostima razgovarali s virusnim imunologom Lukom Čičin-Šainom.

- Britanski soj B 1.1.7 lakše inficira ljude za oko 35 posto, odnosno lakše se prenosi. Postoje neke naznake da je i smrtnost nešto veća, navodno je to već pokazano u dvije studije, ali detaljni rezultati tih studija nisu mi još poznati. U svakom slučaju, objavljeni rezultati govore da će se taj soj brže širiti uz iste mjere, a ako smrtnost i nije veća, lakše širenje predstavlja dodatno opterećenje za zdravstveni sustav i epidemiološke službe - kaže, a komentira i trenutačnu situaciju s donošenjem mjera. 

- Dok se moramo pretežno oslanjati na epidemiološke mjere, uz njih će ići cijena za privredu i socijalne kontakte. Zato je Vlada i oklijevala s uvođenjem mjera ove jeseni, ali se nakon uvođenja situacija u bolnicama popravila, a brojevi novozaraženih su se spustili, što govori da su mjere djelovale.

Kad ih ukinemo, izložit ćemo se riziku trećeg vala i rasta broja infekcija te novom lockdownu kad situacija opet postane neizdrživa. Ako ih ne ukinemo, opterećenje za privredu će se nastaviti, što može dovesti do prosvjeda i nemira. U demokraciji odluke donose predstavnici vlasti i snose odgovornost. Na njima je da procijene što je realno tražiti od građana - zaključuje Čičin-Šain.