Gomilanje wc-papira, propusnice, presice stožera...
Prije točno godinu dana zabilježen je prvi slučaj
koronavirusa u Hrvatskoj i tada je rijetko tko mogao
zamisliti da će pandemija potrajati ovoliko dugo. U
međuvremenu se pojavilo nekoliko cjepiva, ali epidemiolozi govore
da još uvijek nije vrijeme za veliko opuštanje.
Tijekom 2020. Hrvatska je bila ujedinjena s ostatkom svijeta u
borbi protiv novog koronavirusa. Borba protiv covida-19 još
uvijek traje s obzirom na nove sojeve virusa i poteškoća oko
isporuke registriranih cjepiva.
U godinu dana u Hrvatskoj zaraza je zabilježena kod ukupno
241.048 osoba, a 5477 ih je umrlo uslijed posljedica zaraze.
Državni zavod za statistiku objavio je da je od ožujka, kada je
službeno proglašena epidemija u Hrvatskoj, pa do prosinca 2020.,
broj umrlih porastao za 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine.
Prvi slučaj 25. veljače, prva smrt mjesec dana kasnije
Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa na
međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj počele su 24.
siječnja, a Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan je 20.
veljače. Dan kasnije, donesena je odluka o osnivanju karantene, a
tri dana kasnije, školama se preporučuje da ne odlaze na školske
ekskurzije i izlete u Italiju.
Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je u utorak 25. veljače u
Zagrebu. Riječ je o mladiću koji je bio na nogometnoj utakmici u
Milanu. Ministar zdravstva Vili Beroš odluku o proglašenju
epidemije koronavirusa donio je 11. ožujka.
Prvu psihološku granicu od 100 zaraženih, Hrvatska je prošla 19.
ožujka, a onu od 1000 zaraženih prošla je dva tjedna nakon – 2.
travnja. Prva smrt uslijed komplikacija bolesti covida-19
zabilježena je mjesec dana od pojave virusa u Hrvatskoj, 25.
ožujka.
Do ljeta je dnevni broj novozaraženih bio relativno nizak, ne
prelazeći maksimalnih 96, a u svibnju i lipnju bilo je dana kada
nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze. Posljednji takav dan od
početka epidemije bio je 12. lipnja, kada je ukupni broj
zaraženih bio 2249. Psihološka granica od 100 umrlih prijeđena je
25. svibnja.
Prve restriktivne mjere Stožer je donio u ožujku. Tako je 16.
ožujka započela provedba odluke o obustavi izvođenja nastave u
obrazovnim ustanovama i uspostave nastave na daljinu.
Veliko zatvaranje u ožujku
Stožer je u ožujku dobio veće ovlasti, a 19. ožujka donio je
odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u
trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih
događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet
osoba na jednom mjestu. Zatvorene su i trgovine koje ne prodaju
nužne prehrambene, higijenske i medicinske proizvode.
Rad kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih
ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih
natjecanja, treninga, radionica te su obustavljena vjerska
okupljanja, dok su poslodavci bili obavezani organizirati rad od
kuće. Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak preko granica.
Javni prijevoz privremeno je obustavljen 21. ožujka, a tada je i
strogo ograničeno zadržavanje na ulicama i javnim mjestima, a
trgovine su radile skraćeno. Dva dana kasnije, zabranjeno je
napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za
opravdana putovanja morali imati propusnicu.
Zbog dobre epidemiološke situacije, mjere popuštaju u travnju, pa
je tako u svibnju proradio javni prijevoz, ugostiteljski i
vjerski objekti, a dio škola je i dalje bio online.
U proljeće 2020. aktualne su bile i svakodnevne konferencije za
medije Stožera koje su bile vrlo gledane. Građani su Stožeru u
početku dali potpuno povjerenje, koje je postepeno kod dijela
javnosti izgubio zbog dopuštanja iznimki za vjerske obrede i
parlamentarne izbore, a kasnije i za održavanje Dana sjećanja u
Vukovaru.
Novo normalno ljeto, teška jesen i zima
Usprkos visokim ljetnim temperaturama, virus je i dalje bio
prisutan te je u ljetnim mjesecima zabilježen veći dnevni broj
zaraženih nego u proljeće. Ipak, život je bio gotovo normalan, a
Hrvatska je bila otvorena za turiste te je uspjela ostvariti
relativno uspješnu turističku sezonu.
Do kraja kolovoza Hrvatska je imala više od 10.000 zaraženih i
186 umrlih. Dnevni broj novozaraženih varirao je, a tada najviši
broj novozaraženih iznosio je 358 i to 26. kolovoza. Sličan se
trend nastavio i u rujnu, ali sredinom listopada epidemiološka
situacija postaje znatno lošija.
Tako je 16. listopada po prvi puta bilo više od 1000 zaraženih u
jednome danu, a niti 10 dana nakon više od 2000. U studenom je
dnevni broj zaraženih prešao 4000. Obistinile su se crne prognoze
nekih znanstvenika da će do kraja studenog biti 1500 umrlih,
štoviše 30. studenog bilo ih je 1786. U prosjeku je tada
dnevno umiralo 30 do 50 ljudi.
Početkom studenog, sjever Hrvatske bio je najgori u EU po rastu
broja novozaraženih što je rezultiralo time da su se počeli
puniti prvi vojni šatori za prijem covid bolesnika, i to u
Varaždinu 24. studenog.
U Zagrebu se krajem listopada mobilizirala sportska dvorana Arena
kao tercijarni centar za prihvat oboljelih od koronavirusa. Prvi
pacijenti primljeni su 28. studenog, a krajem siječnja stavljena
je u mirovanje. KB Dubrava početkom studenog postala je
isključivo covid-bolnica.
Stožer je 20. studenog dodatno ograničio broj okupljenih na
događanjima i okupljanjima na 25, broj ljudi na privatnim
okupljanjima na 10, ograničio broj ljudi u trgovinama, svadbenim
svečanostima i sprovodima, obustavio rad noćnih klubova i casina,
zabranio prodaju alkohola od 22 do 6 sati te propisao obavezno
korištenje maski za lice i na otvorenome.
Te mjere su dodatno postrožene tjedan dana kasnije pa je tako
obustavljen rad ugostiteljskim objektima i teretanama,
obustavljene su i svadbe i sajmovi, a broj putnika u javnom
prijevozu je ograničen. Potom je na snagu ponovno stupila
privremena zabrana i ograničavanje prelaska granica.
Vrhunac epidemije bio u prosincu kada je zabilježen najveći broj
novozaraženih u jednome danu – 4620 i umrlih u jednome danu – 92,
kao i najveći ukupni broj aktivnih slučajeva – 25.270, osoba na
bolničkom liječenju – 2976 te osoba na respiratoru – 306.