Umjetnički voditelj Varaždinskog folklornog ansambla, Tim Hrvaćanin, otkrio nam je kako je nastala plesna predstava 'Tichek se oženil'.
U prosincu 2023. godine premijerno je u Hrvatskom narodnom kazalištu izvedena plesna predstava Tichek se oženil.
Autorski je to projekt Damira Martinovića Mrleta i Tima Hrvaćanina. Mrle je osnivač benda Let 3, basist koji ima dugi staž na glazbenoj sceni, a skladao je glazbu za predstave i filmove. Hrvaćanin je dramaturg te umjetnički voditelj Varaždinskog folklornog ansambla.
Kako je došlo do ovog nesvakidašnjeg spoja između riječkog glazbenika koji već 40 godina plovi alt-punk-rock vodama te Varaždinca s 20-godišnjim iskustvom u folkloru, rekao nam je upravo Tim Hrvaćanin pred treću izvedbu ‘Ticheka‘ koja će se održati 4. svibnja na Velikoj sceni varaždinskog kazališta.
Kako je došlo do suradnje između Varaždinskog folklornog ansambla i Mrleta?
– Do suradnje između Varaždinskog folklornog ansambla i Damira Martinovića Mrleta došlo je na prijedlog intendantice HNK u Varaždinu Senke Bulić nakon što sam joj predstavio temu svog umjetničkog istraživanja na studiju Dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U tom istraživanju bavio sam se dramaturškim, redateljskim i koreografskim postupcima u glazbeno-scenskoj izvedbi folklora te sam istraživao mogućnosti novih koreografskih i glazbenih ostvarenja u folkloru. Intendantica Bulić spojila nas je s Mrletom i predložila da zajedno krenemo u jedno takvo koreografsko i glazbeno istraživanje. S probama smo počeli u rujnu 2023. godine te smo nakon tri mjeseca rada predstavu premijerno odigrali 19. prosinca na Velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
Kako ste dolazili do zajedničkih rješenja i gledali na viziju izvedbe? Kakav je bio koncept za plesnu predstavu? Tvoj je režijski i dramaturški potpis, dok je Mrle zaslužan za glazbu.
– Koncept se razvijao kroz proces rada na predstavi, no osnovna ideja bila je da tradicijsku glazbu zamijenimo s različitim žanrovima popularne glazbe. Prije nego što smo počeli s probama, istražio sam Mrletov glazbeni opus, od diskografije Let 3 do njegovih radova s Ivankom Mazurkijević pod imenom Mr. Lee & IvaneSky, uključujući soundtrack za film ‘Kauboji’ i glazbu za neke kazališne predstave (‘Ja sam onaj koji nisam’). Mrletov glazbeni opus bio nam je polazišna točka za koreografsko istraživanje jer je folklorni ples uvijek vezan uz glazbu uz koju se izvodi. Kako su probe napredovale, tako je Mrle dolazio s novim glazbenim idejama poput techno DJ seta kojeg inače izvodi pod svojim alter-egom DJ Demian. Na kraju smo dobili zanimljiv spoj Let 3 hitova u tamburaškim aranžmanima te fuziju folklornog plesa i techno glazbe.
Techno i folklor
Koliko je plesačima VFA trebalo za prilagodbu na nešto drugačiji stil plesanja?
– Predstavu izvodi 22 plesača te 10 svirača Varaždinskog folklornog ansambla. Glazba je drugačija od one koju inače izvodimo, ali u plesnom izrazu nismo se maknuli od folklora, sve što izvodimo su folklorne plesne figure, tako da plesačima to nije bilo ništa strano. Htjeli smo da to bude folklor, ali s drugačijim koreografskim rješenjima, uz drugačiju glazbu, kostime i oblikovanje svjetla (Tomislav Maglečić). Time smo napravili pomak u odnosu na klasičnu scensku primjenu folklora.
Je li moguće folklorni ples prilagoditi technu?
– Folklorni ples svoje težište ima u radu nogu. Žanrovi kao što je techno pružaju jako puno ideja za kreativno koreografsko istraživanje. Svima je to bilo zanimljivo i zabavno raditi. Dosta je drugačije od onoga što inače izvodimo, ali nismo radili suvremeni ples ili nešto potpuno drugačije od folklornog plesa. U predstavi uostalom koristimo elemente iz postojećih koreografija s repertoara Varaždinskog folklornog ansambla, ali i citate iz nekih drugih poznatih hrvatskih folklornih koreografija. Na taj način htio sam da uđemo u dijalog s tradicijom zagrebačke škole scenske primjene folklora, ali i s našim vlastitim repertoarom. S obzirom na to da je predstava nastala u godini u kojoj smo slavili 25 godina od osnivanja VFA, tako smo pružili drugačiji pogled na repertoar koji ansambl izvodi ovih 25 godina.
Na sredini predstave vidimo nagli rez, plesači skidaju svoje tradicionalne nošnje te kreće nešto sasvim drugačije… Tko je osoba zaslužna za kostime?
– S obzirom na to da prvi dio predstave glazbu uživo izvodi Tamburaški orkestar VFA, dok je drugi dio glazbeno drugačiji, iz toga je nastala potreba da se na polovici predstave napravi zaokret i to smo najbolje mogli dočarati kroz kostime. U prvom dijelu predstave skinuli smo prepoznatljiva obilježja narodnih nošnji, odnosno obukli smo bijelo ruho koje odmah asocira na narodnu nošnju, ali je univerzalno jer na njemu nema prepoznatljivih likovnih motiva i detalja. U drugom dijelu predstave koristimo stiliziranu varijantu primorske narodne nošnje koju je radila Jasna Dročić, voditeljica fundusa Ansambla LADO. S obzirom na to da Mrle i Let 3 dolaze iz Rijeke, ona se inspirirala motivima primorske narodne nošnje za ove etno kostime.
‘Izgubljeni’ uz tamburaše i violiniste
Veliku ulogu u predstavi igra i Tamburaški orkestar VFA. Jesu li odmah bili u planu za predstavu s obzirom da je bilo očekivano da će glazbu raditi Mrle?
– Tijekom rada na predstavi odabrali smo sedam pjesama Let 3 za koje je voditelj Tamburaškog orkestra VFA Nikola Ivek napisao aranžmane za violine i tamburaški orkestar. Htjeli smo ući u dijalog s drugačijim glazbenim žanrom od onoga koji inače izvodimo. Na prvim probama radili smo sa studijskim snimkama pjesama Let 3, no brzo smo shvatili da je to pogrešan smjer i da zapravo tamburaši moraju svirati pjesme Let 3. U takvim spojevima nastaju nova umjetnička djela. Kad čujete ‘Izgubljene’ ili ‘Ženu varam’ u izvedbi tamburaškog orkestra, otvara se prostor za nova režijska i koreografska rješenja.
Treća izvedba je u subotu – kakve su reakcije publike na predstavu?
– Reakcije nakon prve dvije izvedbe bile su odlične. Najčešće se kod publike provlačila rečenica ‘da nisu znali što očekivati, ali ono što su vidjeli ih je oduševilo’. Ako se vratimo na prvo pitanje, od čega je sve krenulo, taj nesvakidašnji spoj Mrleta i VFA od kojeg ‘ne znaš što očekivati’ ipak je urodio plodom. Mislim da je veliki uspjeh što smo došli do treće izvedbe jer je u pitanju jedna eksperimentalna predstava koja ulazi u dosad neistraženi teritorij. Varaždin ima dugu tradiciju kulturno-umjetničkog amaterizma i scenske izvedbe folklora. Drago nam je da je intendantica Bulić prepoznala kvalitetu Varaždinskog folklornog ansambla te da nam je pružila priliku da s ovom predstavom izađemo izvan okvira klasične glazbeno-scenske izvedbe folklora te napravimo nešto novo i drugačije. Još nam je draže da je to i publika prepoznala te da je treća izvedba predstave skoro rasprodana.
‘Satira na folklor kao takav’
Naslov predstave je klasični folklorni, iako te klasike u predstavi nema toliko…
– Naslov je zapravo zafrkancija. Postoji puno narodnih pjesama s motivima ‘ftičeka’ i ‘ženidbe’ o kojima sam pričao Mrletu. Njega je to oduševilo, tako da je u biti on predložio ovaj naslov predstave. Mi smo to prihvatili kao satiru na folklor kao takav. Naslov folklorne koreografije često naznačuje što ćemo gledati. Ako se koreografija zove ‘Podravski svati’, ‘Baranjska žetva’ ili ‘Vrličko kolo’, otprilike znaš što te očekuje. Naziv naše predstave ide u suprotnom smjeru, najavljuje nešto čega u predstavi zapravo nema i može se reći da se zafrkavamo na vlastiti račun.
Varaždinski folklorni ansambl prošle godine obilježavao je 25 godina postojanja. Kakvi su planovi za ovu godinu?
– Za ovu godinu imamo u planu dva velika projekta. Uskoro započinjemo snimanje prvog nosača zvuka u povijesti ansambla. To je nastavak proslave 25. obljetnice rada ansambla. S nosačem zvuka bismo studijski trajno zabilježili pjesme i plesove koje izvodimo ovih 25 godina, s kojima smo osvojili brojne nagrade i po kojima smo prepoznatljivi. U prosincu nas očekuje prva suradnja s Varaždinskim tamburaškim orkestrom s kojim ćemo održati zajednički božićni koncert. Nastupali smo u prošlosti kao koledari, ali nikad nismo održali koncertni program božićnih napjeva, tako da će nam to biti prva takva produkcija, u suradnji s Varaždinskim tamburaškim orkestrom i dirigentom Tiborom Bünom.
– Prije toga očekuje nas krajem srpnja desetodnevna turneja u Portugalu na festivalu FAMAFOLK (međunarodni festival folklora u gradu Vila Nova de Famalicão). Partnerska udruga Dječje folklorno društvo ‘Sončece’ odlazi krajem lipnja na 25. međunarodni dječji festival folklora Lent u Maribor. U Varaždinu će se od 7. do 12. srpnja održati i treće izdanje međunarodnog festivala folklora COFA, a mi sudjelujemo kao partneri u organizaciji tog velikog folklornog događaja.
