Koračao je težim putem te stoga ostao neshvaćen i žigosan, kažu neki koji su ga poznavali.
Imena Vladimira Špiranca danas se sjećaju tek rijetki, a njegova znanstvena ostavština utonula je u kolektivni zaborav. No mi Varaždinci imamo itekako puno razloga prisjetiti se njega i njegovog intrigantnog opusa koji i danas predstavlja izazovnu građu za oblast fizike, matematike, informatike i estetike.
Vladimir-Ivan Špiranec rođen je na Varaždinbregu, a preminuo je u svom Varaždinu 2008. u 64. godini. Značajan dio radnog vijeka proveo je kao predavač na MEC-u, gdje je prvi uveo uporabu nastavnih računala. Autor je brojnih dopunjenih izdanja školskih udžbenika iz područja mehaničke tehnologije i statike. Surađivao je s FOI-jem i drugim obrazovnim i znanstvenim institucijama.
Nakon umirovljenja potpuno se posvećuje svom životnom djelu koje je objelodanjeno 2005. u knjizi “Sklad – estetski principi egzaktnih znanosti”.
Sklad je sveprisutan
Dvadesetak godina samostalnog rada urodilo je ovim neobičnim djelom koji smjelo sjedinjuje fizikalne izračune i filozofske koncepcije u potrebi dokazivanja temeljne Špiranecove ideje o sukladnosti gibanja fizičkih čestica s estetskim kanonima.
Tako on tvrdi da je otkrio fizikalnu pozadinu zlatnog reza. Dakle, omjer zlatnog reza nije samo estetska kategorija već je i osnovna struktura građe fizikalnih pojava, smatra on. Drugim riječima, svijet je lijep čak i kad nam se pred očima zbivaju kaotične deformacije. To je zato što i sam kaos – stanje prapočela – iako kompleksan, heterogen i hirovit ipak posjeduje organiziranost i strukturu. Tako je i moguće da iz kaosa frcne iskra sklada i zapali kreativni oganj.
Implikacije ovakvog shvaćanja sveobuhvatne su i zadiru u filozofiju i teorijsku fiziku. Pokazati zlatni rez na razini molekula, atoma ili elementarnih čestica herojski je znanstveni zadatak, a Špiranec to čini uz pomoć grafičkih računalnih prikaza kojima dokazuje estetsku komponentu fizikalnih zakona. Tako na primjer na naslovnici knjige Sklad ilustrirana je estetika eksplozije fizisa ili početka stvaranja svijeta, slika koja podsjeća na rad nekog konceptualnog umjetnika.
Varaždinski zlatni rezovi
Špiranec nije samo ilustrirao dokaze svojih tumačenja nego ih je i nalazio posvuda oko sebe. Proporciju zlatnog reza nalazio je u prozorima središnjih varaždinskih ulica čije dorađene fotografije možete vidjeti u prilogu. Iste je proporcije nalazio i na gradskom groblju.
Jedna od najsmionijih Špirančevih zamisli bila je projekt plutajućeg grada za koji je idealan smještaj našao na području Kvarnera. Po njegovoj prosudbi još u to vrijeme postojalo je dovoljno znanja i resursa da se takav projekt i ostvari, no vrijeme pokazuje da takvi projekti još nisu mogući ili barem nisu isplativi.
Dalmatinska pentalfa – pravi državni simbol Hrvatske
(Klikni na nastavi za sljedeću stranicu)
