Balkanski špijun kultni je naslov čiji su citati postali dio opće kulture i ušli u usmenu predaju kao suvenir iz vremena, sustava vrijednosti i života ljudi.
U petak, 11. listopada 2024. godine, na Velikoj sceni HNK u Varaždinu održat će se prva ovosezonska premijera – Balkanski špijun u režiji Vanje Jovanovića.
Probe za predstavu počele su još krajem kolovoza, a djelo nastaje prema antologijskom tekstu predvodnika suvremene komediografije Dušana Kovačevića. Tekst je prvi put postavljen 1983. godine, a nakon toga je snimljen i film koji je stekao kultni status.
– Htjela sam da Vanja Jovanović dođe režirati k nama jer sam prije dvije godine gledala njegovu ‘Malu zabavu’. Predstava me toliko iznenadila, da Hrvatska ima jednog takvog redatelja jer se radi o fascinantnoj predstavi. Bio je to moderan rukopis, zapitala sam se može li tako djelovati u klasičnom tekstu. Onda je došla predstava ‘Smrt trgovačkog putnika’ i uvjerila se da itekako to može. Nadam se da je ovo tek početak suradnje između njega i nas. Glumci su potpuno ‘u predstavi’ što se tiče Balkanskog špijuna. Iz strahova i nesigurnosti danas se razvija paranoičan odnos prema svemu. Stalno nam je netko kriv, vidimo nešto što ne postoji. Radi se o kultnom tekstu Dušana Kovačevića, većina je gledala film te me zanima kako će publika doživjeti našu predstavu – rekla je intendantica Senka Bulić.
‘Tekst kao svježi materijal’
Redatelj Vanja Jovanović naglasio je da su tekstu pristupili kao svježem materijalu, a ne nečemu što iza sebe ima mnoštvo adaptacija i na našim prostorima popularni filmski zapis.
– Rođen sam deset godina nakon što je ‘Balkanski špijun’ napisan i shvatio sam da za mene ne postoji neko opterećenje filmom i tekstom. Ne osjećam pritisak da moramo napraviti predstavu na razini filma koji svi poznaju. Tekstu smo pristupili kao svježem materijalu. Gledat ćete jednu predstavu koja će biti fokusirana na glumačke izvedbe te se tu zahvaljujem ozbiljnom i iskusnom ansamblu koji me podržao do kraja. Nadam se uspješnoj i dugovječnoj predstavi – kazao je redatelj Jovanović.
Ljiljana Bogojević nalazi se u ulozi Danice Čvorović.
– Rijetko kada mi je bilo toliko zabavno i opušteno u procesu rada, a na tome možemo zahvaliti našem redatelju. Pokazao se iznimno zrelim redateljem i osobom. Bilo je neobično Ljubi i meni evocirati vrijeme kojeg se mi jako dobro sjećamo. Radi se o 1983. godini gdje smo oživljavali ono zabavno i bolno. Što se tiče moje uloge, mislila sam da će to biti lako, ali pokazalo se da nije. Danica je satkana od nevidljivih niti. One su vrlo krhke i lomne, prikazati jednu ženu koja nema nikakve efekte oko sebe, već je domaćica koja se bori za tradicionalne vrijednosti. Bilo je pitanje kako u današnje vrijeme to prikazati kao nešto pozitivno s obzirom da se danas ženskom pitanju pristupa drugačije. Cijeli proces bio je lijepo i inspirativno iskustvo, uz izvorni jezik koji se mora savladati. Mi se na njemu možemo šaliti, ali kada je potrebno glumiti, njemu se mora pristupiti studiozno – napomenula je Bogojević.
‘Nismo željeli raditi kopiju filma’
Glavnu ulogu Ilije Čvorovića igra nacionalni prvak Ljubomir Kerekeš.
– Dogodila se jedna lijepa suradnja, od glumačke ekipe do Vanje i njegovog tima. Bio je to precizan i konkretan proces, ali naglašavam, vrlo ležerno, bez pritisaka i to je ono što me posebno raduje te mi apsolutno odgovara. Još uvijek sam dijete, volim se igrati i kazalište i profesija su mi svetinja. Mogu iskreno od srca zahvaliti kolegama, glumcima, generaciji… Na kraj pameti mi nije bilo da krenemo u kopiju nečega što je originalno i odlično napravljeno na filmu s Batom Stojkovićem. Bitno je da na dispoziciji gledljivosti budemo na razini, isto tako i percepcije u gledalištu. Tekst je sjajan i kultni, ali ne znam koliko bi mogao danas nekoga zainteresirati, pogotovo po pitanju jasnoće kod mlađih generacija. Zato mi tu raspolažemo sa sredstvima s kojima ćemo se u pozitivnom smislu boriti s tim, realizirajući predstavu da ona bude dostupna, razumljiva i zanimljiva svakome u gledalištu. I zato vjerujem u nju i njen dugi život – kazao je Kerekeš.
Umjetnička voditeljica HNK u Varaždinu, Vesna Đikanović, najavila je predstavu sljedećim riječima.
– Balkanski špijun, kultni je naslov čiji su citati postali dio opće kulture i ušli u usmenu predaju kao suvenir iz vremena, sustava vrijednosti i života ljudi od kojeg se udaljavamo posljednjih četrdesetak godina ili bar tako vjerujemo. No motivi i uvidi koje uz humor ovaj tekst sadrži, poput bumeranga nam se vraćaju iz ove naše stvarnosti u kojoj često nismo previše sigurni gdje završava fikcija, a počinje stvarnost, i obrnuto, čineći ga i danas aktualnim. I danas nam on otvara kao kazalište koje drži ogledalo vremenu, no sada u uvjetima vremena opće slobode, u kojoj jedna replika više nije dovoljna za zabranu. Štošta danas sliči na neku novu adaptaciju ovog kultnog dramskog teksta Dušana Kovačevića, u sadašnjosti svijeta koji se njiše između teoretičara zavjere i onih koji sve shvaćaju doslovno, jer tako je najlakše. “Mali” čovjek iz opusa Dušana Kovačevića ostao je na brisanom prostoru nezaštićenosti od nesreće, jer njemu je namijenjen ne onaj san o boljem životu, nego besmisao kapitalizma, prepušten njegovoj goloj (pri)sili i manje vidljivom sustavu, u pohodu na njegovo dostojanstvo i putevima suludog stremljenja moći, uspjehu, slavi. I opet nam se apsurd, gorka ironija i groteska prosudbi vraćaju iz stvarnosti koja postoji u našim glavama, i neosviještenosti. U uvjetima opće nesigurnosti i proizvodnje kriza na koje odgovaramo agresivnom paranojom, našim iščašenostima u odnosu spram drugih i uzimanjem prava da etiketiramo drugoga i odlučujemo o njemu. Čvoroviću je odavno bilo jasno da se u ovom svijetu zavjera i skrivenih namjera ništa ne događa slučajno, a duh Ilije Čvorovića ne samo da nije incident ili relikt prošlosti, nego još dovoljno živi među nama i po istoj matrici interpretira nekog novog Stranca i društveno ekonomsku stvarnost koja ga okružuje, provodeći teror koji se provodi nad neistomišljenicima i onima koji se nalaze s druge strane.
Teror i nasilje iznimno je bitna tema u Kovačevićevom tekstu. Kao i u realitetu koji okružuje čovjeka danas, jednako kao nasilje u društvu ili u obitelji. U Balkanskom špijunu vidljiv je autorov uzorak terora države nad jednim čovjekom koji se kapilarno širi na teror čovjeka nad obitelji, stupnjuje se i konačno transformira lik Čvorovićeve žene Danice. Obuzet paranojom kojom svijet percipira kao sistemsku zavjeru protiv svoje pozicije i sustava vrijednosti koje zastupa, Čvorović istovremeno stvara svoj mali, dobro organizirani totalitarni poredak, čijom se kolateralnom žrtvom iskazuje Danica. Nasuprot tome, Ilija Čvorović fiksan je kao lik, i to do te mjere da osjećamo kao da naprosto sam njegov karakter ispisuje dramu. Ispisuje priču koja je u biti jednostavnog zapleta, ali njegov karakter kompleksan je, nipošto pojednostavljen. Amalgam komičnog i dramskog, odraz je prirode našeg, ljudskog života. I, za dramski opus Dušana Kovačevića, karakterističan svjetonazor kojim pristupa svijetu. Nasuprot ozbiljnoj ljudskoj sudbini Ilije Čvorovića i njenom dramskom potencijalu, Kovačević suprostavlja humor. Čvorovićev lik komičan je u svojoj tragičnosti i tragičan kad je najviše komičan. Taj odmak od njegove dramske sudbine kroz humor, osjećamo i kao neki univerzalni obrambeni mehanizam od sudbine. Humor i smijeh kao instanca posljednje ljudske obrane od svakog zla svijeta koje nas može zadesiti.
Predstavu režira višestruko nagrađivan redatelj mlađe generacije Vanja Jovanović, a u predstavi igraju Ljubomir Kerekeš, Ljiljana Bogojević, Elizabeta Brodić, Marinko Leš i Robert Španić.
Scenograf je Matej Kniewald, kostimograf Mario Tomašević, dok je dizajn svjetla napravio Tomislav Maglečić. Autor glazbe je Šimun Matišić, jezična savjetnica je Gordana Gadžić, a šaptačica Natalija Gligora Gagić. Inspicijent je Vedran Dervenkar.
Pretpremijera predstave je 10. listopada, dok su reprize 12., 14., 15. i 23. listopada.