Riječ je o skulpturovom viđenju životinja koje obitavaju područje od Varaždina do Donjeg Međimurja pored rijeke Drave.
U utorak, 18. veljače, u 19 sati održat će se otvorenje izložbe skulptura Poetika divljina akademskog kipara Ivana Mladenovića.
Izložba će se otvoriti u HDLU Varaždin u Kuli stražarnici. Izložba će biti otvorena sve do 8. ožujka 2025. godine.
Predgovor izložbi napisao je Srećko Lebinec.
– Kad smo prije nešto više od tri godine, prilikom predstavljanja izložbe skulptura akademskog kipara iz Varaždina Ivana Mladenovića „Utisci“ u Centru za likovni odgoj grada Zagreba na Rokovom perivoju, pisali o sasvim originalnom kiparovom pristupu, njegovoj gotovo mističnoj povezanosti s prethistorijskim umjetnicima i momentu u kojem je mladi umjetnik uspio otvoriti komunikacijski kanal s poviješću starom gotovo 20 tisuća godina, upustivši se u dijalog s magdalenijskim kiparom, koji je kao što znamo, ravan najvećim umjetnicima svih vremena, najavili smo mogućnost nastavka tog simboličkog razgovora i posljedično, nove zanimljive Mladenovićeve skulpture što će se pojaviti u godinama koje su pred nama. I nismo se prevarili.
Pred nama je 9 skulptura od 14 nastalih iz Mladenovićevog ciklusa pod nazivom „Poetika divljine“. Tema je na prvi pogled jednostavna. Riječ je o skulpturovom viđenju životinja koje obitavaju područje od Varaždina do Donjeg Međimurja pored rijeke Drave. Skulpture su izrađene od kamena dolomita manjih dimenzija.
„Tokom jednogodišnjeg promišljanja i razvijanja koncepta „Poetika divljine“, ideja mi je bila da na neki način ovjekovječim životinje „našeg kraja“ i mojeg puta od doma prema poslu pored kanala rijeke Drave. Osobnim doživljajem želio sam prikazati životinje od ptica, sisavaca i gmazova, na način da ih doživim svojim osjetilom oka i sluha, te da primitivnim, tj. jednostavnim načinom prikažem doživljeno. Bila je to impresija, doživljaj osobnog iskustva na mojem putovanju kroz prirodu, te na taj način, samim doživljajem životinje su prenesene u kamen, bez razvijanja prethodnih skica i uz pomoć fotografija radi lakšeg prenašanja motiva u kamen dolomit (vapnenačka stijena). Kada sam promišljao ideju izložbe, htio sam prikazati životinje u skulpturi. Potreban mi je bio kamen, ali ne bilo kakav kamen, nego kamen koji će svojom strukturom i bojom podsjećati na životinjsko perje, dlaku, ljuske i kožu. Kako bih mogao to postići otišao sam tražiti kamen u prirodi iz koje je zapravo i potekao moj doživljaj životinja kao divljih bića. Otišao sam tražiti različite vrste kamena po kamenolomu u Beli, Kalniku i Paki pored potoka, te dobavio kamen iz Očure i Velebita. Tražio sam kamen za svaki doživljaj jedne ili više životinja, kako bi sam oblik i karakter kamena bio približan obliku određene životinje koja se naknadno izradila. Potreba za likovnim izrazom bila je u različitim susretima i doživljajima gledanja u prirodi.„
Mladenovićev bestijarij koji je pred nama i u kojem za razliku od srednjovjekovnih bestijarija nema izmišljenih životinja, zbog toga nije manje fantastičan već su njegove kamene ptice, sisavci, gmazovi i ribe stvarni i doživljeni. O nekima od tih susreta i sam govori:
„Prvi susret bio je sa Čagljem, prije dvije godine u šumi pored rijeke Drave koji je bio tri metra od mene kada sam naletio na njega te me samo gledao svojim očima. Mislio sam da je pas te sam mu davao hranu, ali nije bio nikakvog pomaka s njegove strane, te sam se udaljio, a on je otišao na svoju stranu. Tek sam kasnije shvatio da je to bio čagalj“. „Tokom jedne večeri kada sam se vraćao iz grada, iz šume u kojoj inače šećem psa, izašla je lisica i prošla pored mene i pogledala me i ja sam nju pogledao, vidio sam da je nezainteresirana za mene, te je produžila dalje, a ja nastavio koracima u svojem smjeru“. „Prema putu do posla na međimurskoj strani prema Donjem međimurju, gotovo svaki put vidio sam Jastreba Škanjca kako leti ili stoji na drvetu ili prometnom znaku, a ujedno sam imao sreću vidjeti ga kako lebdi nad rijekom Dravom i strmoglavljuje se prema plijenu“.
Prožimanje krajolika, divljih životinja koje ga nastanjuju i dolomita iz kojeg su zahvaljujući kiparovom porivu i umijeću izrasle, koncepcijski su sjajno zamišljene i sve to izložbu skulptura „ Poetika divljine“ Ivana Mladenovića čini fascinantnom ne samo u lokalnim, ili u Hrvatskim, već i u internacionalnim okvirima.
O autoru izložbe
Koncept izložbe nastao je 2023. godine i sastoji se od četrnaest skulptura na temu životinja iz područja Varaždina do Donjeg Međimurja pored rijeke Drave. Skulpture su izrađene od kamena dolomita manjih dimenzija po pričama ljudi koji su se našli suočeni sa divljim životinjama uživo.
Ideja umjetničkog koncepta je da se skulpture životinja na primitivan način izrade od kamena koji prevladava na području sjeverozapadne Hrvatske, a to je dolomit. Inače, Ivan Mladenović rođen je 25. 9. 1989. godine u Varaždinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Diplomirao je 2015. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Slavomira Drinkovića, smjer kiparstvo. Tijekom i nakon studija sudjelovao je na trideset i pet grupnih i osam samostalnih izložbi u Zagrebu, Klanjcu, Varaždinu i Čakovcu.
Autor je nekoliko javnih skulptura i nagrada. Sudjelovao je na radionicama od drveta u Jarčevcu, Bjelovaru i Varaždinu, zatim radionica kamena u Vrsaru i Hvaru i četiri radionice leda u Varaždinu. Radi na dvije osnovne škole u Međimurju kao učitelj likovne kulture i dalje se bavi kiparstvom u formi kamena.
