
Njezin dramski prvijenac 'Drvene ptice' uskoro dolazi na daske HNK Varaždin, a ovo je prilika da se dozna kako je nastao.
U srijedu, 26. veljače 2025. godine na Sceni Veček u HNK Varaždin (prostor bivše knjižnice), održat će se razgovor s književnicom Lidijom Deduš. Književna večer počinje u 20 sati.
Razgovor s književnicom vodit će novinar Filip Kušter. Deduš je autorica nove drame koja dolazi na Veliku scenu varaždinskog kazališta. Po tekstu ‘Drvene ptice’, u završnoj je fazi predstava u koprodukciji HNK u Varaždinu i HNK u Zagrebu.
Deduš će tako na književnoj večeri govoriti o nastanku drame te njezinoj važnosti. To je autoričin dramski prvijenac koji je nastao kao njezina reakcija na vlastito iskustvo života na selu i na, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas lako dostupnim informacijama o problemu femicida.
O Lidiji Deduš
Lidija Deduš rođena je 1977. u Banja Luci, a 1992. iz ratnog Sarajeva doselila je u zagorsko selo pored Varaždina. Do 36. godine života, Lidija Deduš radila je u kartonaži, tvornici sitne elektronike, konobarila. U radnoj joj knjižici kao poslodavca možete pronaći i pogrebno poduzeće, ali i vlasnika trgovine “Sve po pet kuna”. Studirala je. Pokušala je i prodavati životna osiguranja, okušala se i za šalterom u banci… Kako sama kaže, “Živjela sam i pokušala preživjeti. A to radim i danas”. Istovremeno njezin književni uspjeh sustavno raste. Prve zapise počela je iz zabave objavljivati na Facebooku, a na njih su mnogi pozitivno reagirali, među ostalima i pisci Kristian Novak i Miljenko Jergović te pjesnikinja Monika Herceg. Tako je počela i njezina književna karijera.
Lidija Deduš autorica je triju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti, Ništa od najavljivanog kraja svijeta i Razglednice iz prašnjave republike. Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021.) te nagrade za kratku priču časopisa Biber.
Radovi su joj prevedeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljeni u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaures Atenai te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena. Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski. Posljednje njezino djelo, “ja se zovem lidija deduš”, neobičan hibrid poezije i proze, regionalni je hit. Članica je Hrvatskog društva pisaca.
Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, za dramu Drvene ptice.