„Ne možemo čekati da se problemi dogode, već moramo anticipirati budućnost i postaviti etičke okvire”, kažu Škerbić i Zagorac govoreći o svojoj knjizi „Bioetika sporta”.
Knjiga „Bioetika sporta – izazovi za budućnost sporta”, predstavljena nedavno u Varaždinu, jedinstveno je djelo koje spaja sport i bioetiku. Varaždinski autori, doktori znanosti Matija Mato Škerbić i Ivana Zagorac, u njoj tumače kako je upravo bioetika sporta prepoznata kao disciplina koja može dati odgovore i smjernice za rješavanje nekih suvremenih problema u sportu.
Neki od tih problema su doping, nepravedna poboljšanja, transrodna i interspolna pitanja te primjena novih tehnologija poput umjetne inteligencije i medicinskih inovacija. Uz to, bioetika sporta odgovara i na pitanja odnosa sporta prema životinjama i prirodi.
Autori knjige već dugo rade na ovim pitanjima i često surađuju; prepoznati su stručnjaci te je knjiga bila logičan nastavak njihove dugogodišnje suradnje.
“Sport je arena društvenih pritisaka”
Ana Maskalan, doktorica znanosti i docentica u području humanističkih znanosti, naglasila je kako knjiga dublje promišlja etičke aspekte sporta kroz prizmu bioetike. Iznijela je kako je, čitajući knjigu, doživjela snažne refleksije koje su je vratile u djetinjstvo, podsjetivši je na brojne sportaše koji su joj godinama bili životni uzori – poput Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić, Lancea Armstronga i Oscara Pistoriusa.
„Sportaši nisu nikakvi nadljudi; imaju mane kao i svi mi, obični ljudi. Sport nije samo slavlje snage i uspjeha, nego i arena u kojoj sportaši često trpe različite društvene pritiske i iskorištavanja. Time ova knjiga otvara pitanje kompleksnosti sporta koje nije često priznato u javnom diskursu”, istaknula je Maskalan te naglasila kako se knjiga bavi suprotstavljenim dimenzijama sporta i otvara teme poput etičkih pitanja zdravlja, tehnologija u sportu, dopinga i društvenih pritisaka.
Maskalan je pohvalila autore kao vrhunske stručnjake u području filozofije i bioetike sporta, ističući da knjiga ne donosi gotove odgovore, već poziva na kontinuiranu raspravu o tome kako očuvati poštenje, zdravlje i ljudsko dostojanstvo u sportu.
Integritet sporta i ljudsko dostojanstvo
Posebnu je pozornost posvetila zaštiti integriteta sporta:
„Integritet nadilazi razinu puke normativnosti. On predstavlja unutarnji duh igre koji transcendira samu logiku rezultata i postaje prostor smisla, zajedništva i vrijednosti. Kršenje tog integriteta, bilo kroz doping, korupciju ili pritiske politike, izaziva gubitak povjerenja u sport kao zajedničko dobro.”
Ukazala je i na ranjivost sportaša, osobito djece, mladih, žena i marginaliziranih skupina. Bioetika sporta promišlja granice mogućnosti tehnologije i etike, uključujući teme transhumanizma, umjetne inteligencije, rodnih pitanja i održivosti sporta.
„Bioetika sporta pomaže odlučiti što je ispravno, a što pogrešno u sportu kad je riječ o ljudskom životu, zdravlju i novim tehnologijama. U sportu se susreću tijelo, znanost, društvo i njegove vrijednosti, a bioetika sporta nije samo pitanje onoga što je dopušteno, nego i onoga što je dostojno čovjeka”, kazala je dr. sc. Ana Maskalan.
Otvoren dijalog o vrijednostima sporta
Kao posebnu vrijednost knjige istaknula je njezinu otvorenost za razgovor i dijalog, koji mora biti trajan:
„Bioetika nije i ne smije biti dovršen sustav, već otvoreni okvir za pitanja o tome što sport treba biti u vremenu koje tek dolazi – u svijetu promjena koje donose tehnologija, globalizacija i društvene transformacije. U svijetu koji se ubrzano mijenja, sport postaje ogledalo naših nada i naših strahova. A bioetika sporta, kako pokazuje ova fantastična knjiga, postaje putokaz.”
“Sport zaslužuje filozofski pogled”
O knjizi je govorio i Marko Breljak, istaknuti medijski djelatnik i bivši dugogodišnji sportski novinar. Iznio je svoje viđenje vrijednosti sporta te naglasio koliko ga smetaju predrasude prema sportu, ali i prema humanističkim znanostima i filozofiji. Stoga smatra kako je upravo zato važno da se o sportu govori s filozofske, etičke, a posebice bioetičke strane.
Naglasio je da knjiga može biti značajna za svakog sportaša ili sportskog djelatnika, ali i šire – za svaku osobu, pa čak i onu koju sport ne zanima.
„U današnje vrijeme ‘eho komora’, kada često čujemo samo svoj glas ili glas nama sličnih, nikad nije bilo važnije čitati. A posebice čitati nešto ovako kvalitetno, iz pera renomiranih stručnjaka, naspram lažnih sadržaja ili sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom, samo da privuku našu pažnju”, ističe Breljak.
Sport kao prostor igre i smisla
Spomenuo je i primjere boksačice Imane Khalif, Oscara Pistoriusa, Lie Thomas i hrvatske ronilačke ekspedicije Blue Vertical, te naglasio koliko je važno da se svim tim slučajevima pristupa iz svih kutova – kroz interdisciplinarni dijalog.
„Autori ovom knjigom rade fantastičan spoj – čvrstu tvrđavu činjenica i znanja – ali ovo je i otvoreni poziv na dijalog. Knjiga je s jedne strane čvrsta i neoboriva, a s druge strane lagana i prohodna kao maslac, upravo zbog tog principa”, ističe Breljak.
Osvrnuo se i na ono što smatra esencijom sporta, ustvrdivši da je to ipak – igra, te naglasio da to i autori često ističu na svojim predavanjima i u ranijim radovima:
„Vidite da trenutno živimo u vremenu ratova. Sukobi su svuda oko nas. I sad zamislite što bi bilo da se ljudi više igraju, a manje ratuju. Stoga mislim da je važno da ljudi čitaju ovu knjigu. Igra može spasiti živote i mijenjati ljudske sudbine – kao što to autori knjige čine svojim radom”, istaknuo je Marko Breljak.
Od frustracije do entuzijazma
Dr. sc. Ivana Zagorac, izvanredna profesorica filozofije odgoja, bioetike i etike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o nastanku knjige i temama koje ona obrađuje:
„Kada sam razmišljala o tome kako bih sažela nastanak ove knjige, mogla bih je opisati s dvije riječi: frustracija i entuzijazam. Entuzijazam je donio Matija, koji me stalno pokretao i motivirao da radimo na knjizi. Frustracija je moja osobna, jer sam, unatoč velikom broju ljudi koji se danas bave bioetikom, dugo tražila jasnu definiciju i granice toga što je zapravo bioetika. Kada nešto znači toliko toga, često to znači i – ništa.”
Dodala je kako je upravo ta nejasnoća bila razlog da se fokusiraju na sport, istaknuvši kako je sport područje u kojem se mnogi društveni fenomeni vide snažnije i ranije nego u ostatku društva. Bioetika u sportu ima posebnu priliku da odgovori na mnoga važna pitanja.
„Potreban je iskorak, i to u smjeru intradisciplinarnosti. S obzirom na teme koje su tako obuhvaćene, naš odgovor bio bi da je bioetika u svojoj srži intradisciplinarna. To je bio Matijin uvid – od toga smo krenuli, on je donosio teme. I tu je onda moja frustracija počela nestajati, pojavio se i kod mene entuzijazam”, kazala je Zagorac.
Bioetika između filozofije, prava i tehnologije
Bioetika, objasnila je, spaja filozofiju, pravo, medicinu, psihologiju i druge znanosti kako bi se mogli ponuditi kvalitetni odgovori na kompleksna pitanja koja sport danas postavlja, posebno u eri velike tehnološke transformacije.
Osvrnula se i na suvremene izazove, poput uvođenja umjetne inteligencije i novih biomedicinskih tehnologija:
„Naš cilj je anticipirati što nas očekuje i postaviti jasne etičke smjernice za uvođenje takvih tehnologija, s jasnoćom što se u sportu smije, a što ne smije događati. To je poziv na odgovorno djelovanje kako bismo sačuvali temeljne vrijednosti sporta”, istaknula je.
“Etika mora biti u središtu sporta”
Dr. sc. Matija Škerbić, docent i predsjednik Europskog udruženja za filozofiju sporta, izrazio je zadovoljstvo što knjiga predstavlja spoj prijateljske suradnje, intelektualne dubine i interdisciplinarnosti:
„Ova knjiga rezultat je naše dugogodišnje strasti za razumijevanjem sporta kao iznimno složenog fenomena koji se stalno mijenja pod utjecajem tehnologije. Od prvih rekvizita do danas, znanost i tehnika uvijek su bile uz nas, ali sada su postale sastavni dio same suštine sporta.”
Istaknuo je težinu trenutka u kojem se sport nalazi i naglasio važnost proaktivnog pristupa:
„Suočavamo se s pitanjem kako tehnologija utječe na prirodu igre, treniranje i natjecanje. Je li važnije koliko treniramo ili što ‘uzimamo’ da bismo bili najbolji? Posve je jasno da trebamo predvidjeti i prevenirati moguće štetne posljedice razvoja tehnologije u sportu. Ne možemo čekati da se problemi dogode, već moramo anticipirati budućnost i postaviti etičke okvire i kodekse koji će očuvati integritet i autentičnost sporta. Etika mora biti u samom središtu tog procesa.”
Sport kao roba
Osvrnuo se i na mišljenja onih koji o sportu raspravljaju kao o tržištu:
„Komodifikacija je donijela svoje probleme – često se sport pretvara u robu – ali moramo težiti vraćanju same prirode igre, onoga što sport jest: igra. Kada me pitaju što je suština sporta, kažem – igra. Igra daje smisao i povezanost, i bez nje nema sporta. Na nama je da zaštitimo taj duh, posebno u vremenu tehnoloških izazova”, zaključio je Škerbić.
Enhanced Games – etički izazov budućnosti
Potom je u kratkoj prezentaciji istaknuo i veliki izazov koji dolazi pred sport i sportaše te predstavio kontroverzni projekt Enhanced Games – „poboljšane igre” koje će se održati krajem svibnja u SAD-u. Riječ je o projektu u kojem će doping biti ograničeno i ciljano dopušten sportašima, ali pod kontroliranim medicinskim nadzorom.
Škerbić je najavio da planira na proljeće, prije spomenutih igara, organizirati i veliki okrugli stol ili tematsku konferenciju upravo na temu „Enhanced Games”. Na nju planira pozvati vodeće svjetske stručnjake koji su pisali o tom području, a sam događaj organizirati u Varaždinu.
