O romanu "Traganje za samim sobom" autora Božidara Brezinščaka Bagole ovoga četvrtka u Varaždinu.
Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” Varaždin organizira predstavljanje knjige “Traganje za samim sobom” autora Božidara Brezinščaka Bagole. Program će se održati u četvrtak, 21. svibnja, u 18 sati. O knjizi će, uz samog autora, govoriti dr. sc. Ćiril Čoh, a moderatorica večeri je Tina Bakšaj Hunjadi.
Ovaj je roman svojevremeno – kad je u prvoj verziji izašao 1945. godine – izazvao veliku pozornost javnosti i stručne kritike. Zdravko Zima istaknuo je specifičan kontekst i značaj ovog djela:
“Roman Traganje za samim sobom u ono je doba izazvao svojevrsnu senzaciju. Jugoslavija je bila komunistička država (…) pa je roman o sjemeništarcu koji piše pjesme i koji zov svećenstva postupno zamjenjuje zovom tijela odjeknuo kao bomba”, napisao je Zima, dodajući kako se djelo može čitati kao bildungsroman, autobiografija i putopis koji se dotiče Hrvatskog proljeća, političkih emigranata i specifičnosti bivše države.
Josip Pavičić fokusirao se na unutrašnju dramu glavnog lika i sam čin pisanja kao oblik borbe protiv društvenih kalupa.
“Bagolina knjiga Traganje za samim sobom govori o sudbini mladog intelektualca, sjemeništarcu kojeg su dvanaest sati prije zaređenja najurili s bogoslovije, o čovjeku koji grozničavo traga za istinom o sebi i životu. Pisanje je za Bagolu način pobune, ne samo protiv dogmi, licemjerja i laži, nego i protiv vlastitog konformizma”, Pavičićevo je viđenje.
Željko Ivanković u svom osvrtu izdvojio je autorov specifičan doprinos nacionalnoj književnosti kroz teme koje su rijetko zastupljene u domaćim djelima:
“Da i ne govorimo o vrijednostima koje Bagola donosi hrvatskoj literaturi koja se rijetko kad pozabavila duhovnošću: svećeništvom, otpadništvom i priklanjanjem umjetnosti na ovakav način.”
Božidar Brezinščak Bagola rođen je 1947. u Vrbišnici, u općini Hum na Sutli. Srednju vjersku školu završio je kod franjevaca na Svetom Duhu u Zagrebu, a teološki studij započeo je u Ljubljani te nastavio u Eichstättu i Münchenu, da bi diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974.
Zbog objavljene pripovijetke “Žrtva unatoč svemu” u Večernjem listu krajem 1973., uskraćeno mu je ređenje za đakona, nakon čega odlazi u München na studij filozofije, koji završava diplomom na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1978.
Nakon povratka u rodni kraj, u Humu na Sutli obavljao je niz profesionalnih i javnih dužnosti, među kojima i funkciju načelnika općine u tri mandata te ravnatelja Narodne knjižnice.
Član je uglednih strukovnih udruga poput Društva hrvatskih književnika, dobitnik je brojnih književnih priznanja te državnog odlikovanja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, kao i Plakete za životno djelo Krapinsko-zagorske županije.
Njegov bogati opus obuhvaća brojne zbirke pjesama, romane, zbirke pripovijedaka te prijevode stručne i književne literature s njemačkog i slovenskog jezika te esperanta.
