Na izložbi pod nazivom Migrare predstavljen je izbor skulptura, slika, objekata i instalacija, koji daje uvid u Butkovićevu poetiku i presjek likovnog rada tijekom proteklih četiri desetljeća.

U dvorištu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin u srijedu, 24. lipnja, s početkom u 21 sat, održava se razgovor s Darwinom Butkovićem u povodu izložbe priređene uz 40. obljetnicu njegova umjetničkog stvaralaštva.

Na izložbi pod nazivom Migrare predstavljen je izbor skulptura, slika, objekata i instalacija, koji daje uvid u Butkovićevu poetiku i presjek likovnog rada tijekom proteklih četiri desetljeća.

To će biti i okosnica razgovora koji će s umjetnikom voditi likovni kritičar Marijan Špoljar. Izložba je u GMV-u postavljena od 27. svibnja do 28. lipnja ove godine, a kako zbog epidemioloških mjera nije bila otvorena uz nazočnost publike, ovaj posebni program posjetiteljima će pružiti mogućnost cjelovitijeg upoznavanja s umjetnikovim stvaralaštvom.

O radu Darwina Butkovića pisali su mnogi likovni kritičari, a njegov profesor slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti Ferdinand Kulmer istaknuo je: 'Njegov rad isticao se izrazitom osebujnošću, pri čemu bih posebno istaknuo njegov specifičan smisao za ironiju i humor, koji ga razlikuje od ostalih.'

O stvaralaštvu Darwina Butkovića i izložbi

Od tri prepoznatljiva Darwinova znaka SA-PE-TE, SA za sat, PE za peglu i TE za telefon, kao dominantna i trajna konstanta, prisutna u svim Darwinovim razdobljima i u najvećem broju njegovih djela, iskristalizirao se onaj sa znakom SA, što je bitno odredilo izbor djela, počevši od 1980. godine kada je Darwin imao svoj prvi samostalni nastup u Gradskome muzeju Bjelovar. Od te godine pratimo pojavu motiva sata, odnosno, njegove skraćenice SA ili njegova prepoznatljiva znaka.

U početku, u prvoj sobi, predstavljamo SAT kao narativnu podlogu njegovih djela, a kasnije samo ona sa skraćenicom SA, odnosno, sa znakom. Sam postav izložbe, pak, nije vezan samo uz kronološko prikazivanje djela s temom sata, već on ima i svoj dublji koncept temeljen na opservaciji autora teksta Marijana Špoljara koji eksplicite navodi kako se Darwinovo stvaralaštvo može sagledavati i kroz obrasce dadaizma. Uz to, Ksenija Kipke, pak, vidi i utjecaj Dubuffetaova art bruta na Darwinovu raskošnu paletu nekonvencionalnih likovnih materijala: od raznih smola i odbačenih predmeta do vegetacije i land arta. Ovom smo izložbom povezali 40 godina umjetničkog djelovanja Darwina Butkovića i 100. obljetnicu berlinskoga postava izložbe dadaizma, kao svojevrsni hommage umjetničkoj nekonvencionalnosti.

Darwin Butković (iz životopisa)

Darwin Butković (r. 1962.) diplomirao je 1988. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 1993. i magistrirao konzervaciju i restauraciju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Radio je kao nastavnik likovne kulture na nekoliko osnovnih i srednjih škola te kao viši honorarni umjetnički suradnik na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Velik dio profesionalnog života proveo je na restauratorsko-konzervatorskim poslovima, i to kao voditelj Međunarodnog restauratorskog centra u Ludbregu (1994. – 1996.), kao restaurator u Muzeju Međimurja Čakovec (1993. – 1994.) te u tvrtki Trifora d.o.o. kao direktor i voditelj na poslovima konzerviranja i restauriranja umjetnina (1996. – 2006.).

Zahvaljujući dugogodišnjem radu na umjetničkom i konzervatorsko-restauratorskom području, tehnološki je proučio i usavršio mnoge slikarske i kiparske tehnike, sudjelovao na mnogim projektima obnove arhitekture, istraživanju graditeljske povijesti, nekoliko velikih kulturno-umjetničkih izložbi te na projektima zaštite hrvatske spomeničke baštine, kao i na pripremi u educiranju budućih konzervatora i restauratora.

U 40 godina stvaranja na području vizualne umjetnosti realizirao je 30-ak samostalnih izložbi i sudjelovao na stotinjak skupnih. U radu je koristio različite likovne tehnike i izričaje, od klasičnih slikarskih, kiparskih i fotografskih do video arta, performansa, hepeninga, land arta i kombiniranih tehnika.

Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je Nagrada grada Zagreba za mlade znanstvenike i umjetnike, Nagrada na 4. biennalu studentskog crteža u Beogradu, Nagrada za javnu skulpturu 20. Zagrebačkog salona mladih, Nagrada na 9. biennalu male plastike u Murskoj Soboti i druge.

Sudionik je Domovinskog rata 1991. – 1992. i nositelj Spomenice Domovinskog rata.

Živi i radi u Varaždinu. Atelijer: Varaždin, I. Padovca 3, [email protected].