Posrijedi je neobičan roman o jednom od najvećih genija u hrvatskoj povijesti.

Posjetiteljima Interlibera ugledna je zagrebačka nakladnička kuća Hena.com u okviru svoga bogatog asortimana ponudila i najnoviji, netom otisnuti roman varaždinskoga književnika Denisa Peričića „San o Križaniću“.

Riječ o već 40., ali i, prema procjeni urednika i prvih čitatelja, dosad najboljoj knjizi Denisa Peričića. Posrijedi je vrlo slobodno satkana romaneskna biografija Jurja Križanića, jedne od najvažnijih osoba europskoga 17. stoljeća.

Juraj Križanić, rođen 1617. ili 1618. kod Ozlja, školovao se u Ljubljani, Grazu, Bologni i Rimu, gdje je doktorirao. Bio je župnik u Varaždinu i Nedelišću, zatim je preko Poljske pošao u Moskvu, pa je, vrativši se bolestan preko Trnave i Beča, sudjelovao u diplomatskoj misiji u Carigradu, potom je u Rimu obnašao mnoge važne dužnosti, da bi se, bez Papina blagoslova, preko Ukrajine uputio ponovno u Moskvu, na dvor ruskog cara, sa željom da ujedini Rimokatoličku i Pravoslavnu Crkvu, ali i sve slavenske narode.

Ruski car ga je prognao u Tobolsk, u Sibiru. Ondje, „na kraju svijeta“, Križanić je proveo 15 godina, napisavši, na sveslavenskom jeziku koji je sam osmislio, cijelu biblioteku knjiga o ujedinjenju crkava i ulozi Rusije u svjetskom poretku. Kad je amnestiran, dolazi u Vilnius, gdje postaje dominikanac, no želja mu je vratiti se u Rim i domaju. Na tom putu priključuje se vojsci poljskoga kralja Jana Sobjeskog koja 1683. spašava Beč od osmanlijske opsade, no ondje i pogiba.

Križanićev životopis opčinio je Miroslava Krležu, ali i znanstvenike poput Vatroslava Jagića, Ivana Goluba i Jevgenija Paščenka, a obuzeo je i Denisa Peričića. Njegovo istraživanje Križanićevih putova i stranputica urodilo je nadasve neobičnim romanom. Autor ga je sklon nazvati primjerom svoga koncepta „totalne proze“. Nema gotovo nijednoga stilskog sredstva koje pritom nije upotrijebio, uključujući i poniranje u fantastiku.

Rezultat je neobičan, zacijeli i kontroverzan roman, koji Križanića opisuje kao osobu od krvi i mesa, koju su svojatali svi, pa i ruski imperijalisti; ipak, stavljajući Križanića u kontekst njegova doba, Peričić jasno daje do znanja da nikakva ideologija ne može i ne smije zloporabljivati baštinu čovjeka koji je, jednostavno, bio genij.

Objavljivanje romana „San o Križaniću“ Denisa Peričića u izdanju Hene com poduprli su Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb i Grad Varaždin. Autor im svima zahvaljuje, kao i urednicima te svim suradnicima.

Predstavljanja knjige u Varaždinu, Zagrebu i drugim gradovima predviđena su za siječanj i veljaču, nakon nogometne euforije i božićnih blagdana.