Vijesti / Kultura

TRIBINA 'FILMOVI UTORKOM'

MIROSLAV KLEMM 'Očaran sam filmovima već punih 70 godina, sjećam se i gdje sam vidio prve scene'

MIROSLAV KLEMM 'Očaran sam filmovima već punih 70 godina, sjećam se i gdje sam vidio prve scene'
Marko Jurinec / PIXSELL

​Varaždinci od nedavno ponovno mogu uživati u projekcijama filmskih klasika. Idući na redu je 'Tabu' F.W. Murnaua.

Varaždinski filmofili od nedavno ponovno imaju razloga za zadovoljstvo. U dvorani Gradske knjižnice i čitaonice 'Metel Ožegović' započeo je ciklus filmskih tribina pod nazivom 'Filmovi utorkom', tijekom kojeg će u narednom razdoblju publika moći vidjeti niz remek-djela starijeg datuma.

Miroslav Klemm, inicijator ovoga filmskog ciklusa, inače muzejski kustos u mirovini, kaže da je pri odabiru filmova pitanje autorskih prava bilo presudno, tako da je probrano ono što bi se moglo nazvati 'filmskom arheologijom'.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- To je zbog toga što autorska prava na umjetničko djelo traju otprilike 70 godina od smrti autora. Tako da smo vremenski ograničeni, no među filmovima koje smo izabrali su neka remek-djela filmske umjetnosti. Riječ je o redateljima kao što su Sergei Eisenstein, David Wark Griffith, Friedrich Wilhelm Murnau i drugi - govori Klemm o onome što će se sve moći gledati.

Ciklus je započeo upravo filmovima F. W. Murnaua, dosad su prikazani 'Posljednji čovjek' (1924) i 'Zora' (1927). Nakon pet ili šest filmova od Murnaua, slijedi pet Eisensteinovih, najavljuje Klemm. To su filmovi 'Staro i novo', 'Bezhin Meadow', 'Aleksandar Nevski', 'Ivan Grozni', 'Oklopnjača Potemkin'. Onda su na redu filmovi Walther Ruttmanna, primjerice 'Berlin: Simfonija velegrada'...

- Imamo filmova za gotovo dvije godine. Prikazivat ćemo ih u ciklusima prema redatelju - objašnjava koncept tribine Miroslav Klemm.

'Nepostojeća filmoteka'

Ovo nije prvi puta da se u Varaždinu organiziraju projekcije filmskih klasika. Prije nešto više od deset godina Miroslav Klemm je bio inicijator jednog sličnog ciklusa, nazvan je 'Nepostojeća filmoteka'. Najmanje 80 filmova bilo je prikazano u tih oko sedam godina, prisjeća se Klemm.

Filmofila u Varaždinu ima, kaže on. Možda nisu iznimno brojni, ali ima nekoliko njih koji su redoviti na projekcijama.

- To su Ivor Plovanić, Tomica Zvonar, Jurica Majnarić... Svatko od njih ima svoju vlastitu filmoteku kod kuće, zanimaju se za film i razumiju se u njega. Tako da nakon projekcije, kada komentiramo film, vidimo da smo na istoj intelektualnoj ravni u pogledu filmova - priča Miroslav Klemm.

Projekcije na Jelačić-placu

Njegovo zanimanje za film, koliko se može sjetiti, seže oko sedam desetljeća unatrag. Rođen je u Zagrebu, gdje se i školovao i studirao, 1946. godine. A prva njegova sjećanja na film datiraju na početke 1950-ih.

- Bilo je to na Jelačić-placu u Zagrebu, desetak godina nakon Drugog svjetskog rata. Na sjevernoj strani trga s jedne zgrade bilo je spušteno veliko platno, a na drugoj strani bio je jak projektor. Kad se smračilo, tamo su prikazivali filmove. Bili su to u pravilu dokumentarni filmovi, iz toga razdoblja ostale su mi tek mutne slike – otkriva.

U kino nekoliko puta tjedno

On, dodaje, pripada onim generacijama Zagrepčana, a slično tome bilo je i u Varaždinu, koji su svakoga tjedna po nekoliko puta posjećivali filmske projekcije u kino-dvoranama.

- Nije bilo skupo. Prva tri reda koštala su 40 dinara, srednji redovi 60, a oni stražnji 80 dinara. To bi bilo otprilike deset kuna, možda i manje. Mi klinci, koji nismo imali novaca, kupovali smo karte za prve redove, a ponekad smo se znali i prešvercati u onaj dio za 60 dinara.

Odrastanje uz film

Cijela njegova generacija odrasla je uz film, napominje. A pri tome odrastanju između njega i njegovih prijatelja poimanje filma počelo razlikovati.

- U neko doba afiniteti su nam se promijenili. Neki su ostali na tome da film doživljavaju samo kao zabavu, a neki su film počeli promatrati kao umjetnost. Dobro se sjećam jednoga trenutka, koji je bio na neki način ključan. Mi dečki s Trešnjevke jednom smo odlučili otići u kino, došli smo do velikog kazališta i tamo trebali odlučiti što i gdje gledati. Oni kažu: 'Idemo u Kozaru, tamo igra neki western', a ja odgovorim da ne idem s njima, da ću radije otići do Kinoteke gledati 'Gospodin Hulot na odmoru', film Jacquesa Tatija. To je bio moj simbolički razlaz s dečkima po pitanju toga kako gledamo na filmove - prepričava Klemm kako se s odrastanjem mijenjao njegov odnos prema filmu.

Filmovi na videotrakama

Godinama kasnije, kad su se pojavili videorekorderi, počeo je prikupljati sve više filmova, još uvijek ima, kaže, oko 200 filmova na videotrakama. Ta je ljubav prema filmu s godinama iznjedrila spomenuti ciklus 'Nepostojeća filmoteka', a sada Varaždin ponovno dobiva sličan sadržaj.

- Sve je počelo kada je Knjižnica dobila ovaj divan novi prostor, gdje je gore na katu višenamjenska dvorana. Tamo je veliko platno, projektor, sjedala, prostor se može zamračiti. Tako se pojavila i misao da bi se gore povremeno mogao prikazivati neki film.

Simulacija kina

Veliki naglasak Klemm stavlja na uvjete u kojima se gleda neki film.

- Moje inzistiranje je uvijek bilo na tome da se stvori što vjernija simulacija kina. To podrazumijeva dvoranu, velik broj sjedala, potpuno zamračen prostor i veliko platno. Jer, uvijek kad razgovaram s ljudima i preporučim im neki film, obavezno dodam: 'Ali ne možeš ga gledati na zaslonu računala, čak ni na velikom televizijskom ekranu!' Takav film se mora gledati u kinu. Gledanje filma sa srcem i dušom ne može se tako da se sjedi u fotelji s bocom piva u rukama dok iz kuhinje dopiru zvukovi bata za meso ili nešto slično. Mora biti potpuno zamračena dvorana i mora biti više ljudi u publici. Gledanje filma je kolektivni zanos – objašnjava.

Projekcije svaka tri tjedna

Ciklus 'Filmovi utorkom' ići će otprilike svaka tri tjedna.

- Dogovorili smo se da to bude utorkom jer toga dana Knjižnica nema neki drugi događaj na tome mjestu. Film se prikazuje od 17 do 19 sati, kako ne bismo opteretili zaposlenike, jer na ovaj način završavamo prije kraja njihova radnog vremena - obziran je Klemm.

Prvi na redu: 'Tabu'

Zasad se još ne zna idući datum, ali zna se da će to biti film 'Tabu' oo W. F. Murnaua.

- Murnau je jedan od najznačajnijih redatelja uopće u povijesti filma. Prikazat ćemo u nadolazećim tjednima i njegov svima poznat film 'Nosferatu', ali i neke druge, manje poznate, naprimjer 'Faust'. Ili pak film 'Hamlet', koji su režirali Svend Gade i Heinz Schall. U njemu Hamleta igra znamenita danska glumica Asta Nielsen, stariji filmofili znat će o kome se radi - iznosi samo neke detalje o budućim projekcijama Miroslav Klemm.

Najnovije

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.

Najgledaniji video