Predavanje 'Varteks - tkanje grada' održat će arhitektica Kristina Škrokov.

U sklopu Srijede u Muzeju 5. travnja u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin (Franjevački trg 10) održava se predavanje pod nazivom 'Varteks – tkanje grada', koje je pripremila arhitektica Kristina Škrokov. Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

U predavanju se predstavlja povijesni razvoj industrijske arhitekture i urbanizma kompleksa Varteks u Varaždinu od njegovih početaka do danas te spekulira i o mogućoj budućnosti. Tema predavanja oslanja se na istraživanja i studentske radionice digitalizacije graditeljske baštine provedene u Varaždinu 2018. i 2019.
te 2021. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu s ciljem interaktivnog uključivanja zainteresiranih građana i stručne javnosti.

Kristina Škrokov diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2013. godine. Nakon fakulteta radi s Jankom Jelićem brojne arhitektonske natječaje, javne i privatne projekte svih mjerila, najviše u Varaždinu. Aktivna je u udruzi Varaždinski biciklisti u području urbane infrastrukture. Dobitnica je nekoliko strukovnih nagrada i priznanja.

"Tvornicu možemo definirati kao prvobitno mjesto arhitekture cjeline. Ona nije toliko zgrada, koliko utjelovljenje složenog sustava prostornih i radnih odnosa koji se protežu daleko izvan granica njezina prostornog okvira. Tvornica može širok spektar proizvodne stvarnosti učiniti opipljivim svim njezinim pojedinačnim fazama, od ekstrakcije materijala s kilometrima udaljenih lokacija do sklapanja proizvoda i
njihove konačne distribucije diljem dalekih zemalja. Arhitektura tvornice nije izvedena iz formalne kompozicije nego iz zahtjeva proizvodnje, a sama ideja tlocrta ustupila je mjesto čistom tehničkom planu, organizacijskoj shemi kojim je logistički lanac aktivnosti uređen, a prostori i pokreti sjedinjeni sa svrhom učinkovitog upravljanja radnicima i prostorima.” (Francesco Marullo: Mjera praznine – bilješke o arhitekturi
tvornice i logističkom redu)

“Može se činiti, na prvi pogled, da nema nikakve veze između organizacije rada u pravom smislu i djelatnosti arhitekture. No ipak među njima postoji zaprepašćujuća analogija. Arhitektura se bavi izabiranjem i raspodjelom materijala u svrhu stvaranja korisne i skladne cjeline. Isto se tako i organiziranje bavi odabirom ljudi i njihovim smještanjem na mjesta na kojima će se među njima stvoriti skladna ravnoteža. Organiziranje je stoga neka vrsta idealne arhitekture, čija cjelina tako dobro djeluje na duh da su apstraktna sredstva navedena na uobičajenu uporabu izraza 'društveni ustroj'. Tako se dvije aktivnosti u svakom trenutku susreću, s obzirom na to da jedna pokušava doznati kako će čovjek djelovati, a druga nastoji urediti mjesta na kojima će čovjek živjeti. Mjesto je stoga jedan od elemenata 'miljea' te je lako razumjeti kako uvjeti ljudskog okruženja nadopunjuju materijalno.“ (Le Corbusier: Urbanizam triju
naseobina: tri temeljna humanistička načela)