Varaždinac Vatroslav Jagić najvažniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
U petak, 29. rujna u 12 sati u Starom gradu otvara se izložba
koju Gradski muzej Varaždin priređuje u povodu 100. obljetnice
smrti uglednog jezikoslovca Vatroslava Jagića.
Vatroslav Jagić najvažniji je svjetski slavist druge polovice 19.
stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, čiji znanstveni rad do
danas u nekim segmentima na područjima kojima se bavio nije
dosegnut.
Rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu, u kojem je proveo kratak
dio svoga životnog i radnog vijeka. Školovao se u rodnom gradu i
Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču
1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Bio je
profesor slavistike na sveučilištima u Odesi, Berlinu,
Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču.
Objavio je više od 700 radova i brojne stručno-znanstvene knjige,
u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für
slavische Philologie, koji je uređivao 45 godina. S 28 godina
postao je član tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču, a uz
počasti je sahranjen na Gradskom groblju u Varaždinu 12. kolovoza
te godine.
U fundusu GMV-a nalazi se zbirka s više od 660 predmeta iz
Jagićeve ostavštine, sastavljena od rukopisa, tiskanih djela,
odličja, osobnih predmeta, umjetničkih djela i fotografija, koje
je najvećim dijelom darovala njegova obitelj.
Kao posebna cjelina, u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela
u Starom gradu uređena je spomen-soba Vatroslava Jagića, koja će
uz obilježavanje 100. obljetnice smrti toga hrvatskog velikana
biti trajno dopunjena još nekim predmetima iz zbirke njegove
ostavštine. Autorica stručne koncepcije je Jelena Rančić,
kustosica u GMV-u.