U sklopu Srijede u Muzeju, 14. ožujka, u palači Herzer održat se predavanje pod nazivom ‘Rudolf Horvat o Povijesti grada Varaždina’ s početkom u 19 sati.
Predavanje je pripremila Ana Kaniški, povjesničarka umjetnosti i luzitanistica, koja se bavi istraživanjem umjetnosti sjeverozapadne Hrvatske, s posebnim osvrtom na varaždinski kraj i razdoblje od 17. do 19. stoljeća.
Najopsežnije i zasigurno najcitiranije djelo o povijesti ‘grada baroka’ epitet je kojim se nesumnjivo može opisati Povijest grada Varaždina renomiranoga hrvatskog povjesničara Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. 3. 1873. – Zagreb, 25. 5. 1947.).
Njegovim se tiskom namjeravalo dostojno obilježiti proslavu jubileja 700. obljetnice grada Varaždina (1909.), ali nije. Ostalo je u rukopisu sve do 1993. godine, kada je tiskano u sunakladništvu Grada Varaždina i Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.
– Prošle se godine navršilo sedam desetljeća od piščeve smrti. Ove će se godine – na dan predavanja – navršiti 125 godina od piščeva rođenja, a u prosincu četvrt stoljeća od tiska knjige. Podacima iz pregršt dokumenata pohranjenih u varaždinskom i krovnom Državnom arhivu upotpunjuju se saznanja o njezinu nastanku.
Koji su gradski zastupnici izglasali izradu knjige? Tko ju je trebao ocijeniti? U priči o rukopisu svoju ulogu odigrali su i poznati kulturnjaci: Krešimir Filić, Adolf Wissert, Artur Krajanski, Lujo Pihler, Ljudevit Jurinac, Julije Janković, Stjepan Leitner, Valent Morandini, Nikola Pečornik, Stjepan Belošević, itd. Na koji je način pisac zamislio njezin sadržaj? Što su on i zastupnici mislili o visini honorara? Na tome je rukopisu Rudolf Horvat radio nepuna tri desetljeća – predao ga je u dijelovima, a posljednji dio tek 1938. godine – stoji u najavi.
Odgovore na ova pitanja i ostale nedavno otkrivene zanimljivosti doznat će te na predavanju, a ulaz je besplatan.
Suorganizator je Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.
