U sklopu Srijede u Muzeju 24. siječnja je u palači Herzer u 19 sati otvorena izložba ‘Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške’, koja je dopunjena i temom pod nazivom ‘Varaždinske glagoljske pergamene’.
Autorica izložbe Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške je dr. sc. Anica Vlašić-Anić, koja je u kapucinskom samostanu sv. Josipa u Karlobagu provela opsežna istraživanja glagoljaške knjižne baštine, što je rezultiralo i tamošnjim stalnim izložbenim postavom te vrijedne građe, realiziranom 2013. godine o 300. obljetnici osnutka samostana.
Na temelju tog postava osmišljena je i pokretna izložba na plakatima, koja je već gostovala u nekoliko hrvatskih gradova, a sada je postavljena i u Varaždinu.
Interes dr. sc. Vlašić-Anić za kapucinsku glagoljašku baštinu potekao je, kako autorica sama navodi, iz Varaždina, i to kad je kao asistentica (danas je u zvanju više znanstvene suradnice) Staroslavenskog instituta u Zagrebu posjetila varaždinsku kapucinsku knjižnicu 1986. godine, kojom prilikom su je u tu građu uputili varaždinski kapucini pater Bono Zvonimir Šagi i fra Mirko Kemiveš.
Time je započelo njezino dugogodišnje i plodonosno traganje za glagoljicom u kapucinskim samostanima, za koje se do tada uglavnom smatralo da u njima takve građe nema.
Svako novo istraživanje kapucinske glagoljaške baštine u Karlobagu, Varaždinu, Škofjoj Loki, Rijeci, Rimu, Dubrovniku, koje je provodila u suradnji s gvardijanima kapucinskih samostana, arhivima, konzervatorskim odjelima i nizom drugih institucija i stručnjaka, autoricu je dovodilo do novih i (ne)očekivanih otkrića.
Za širi krug javnosti sigurno će jedno takvo pravo otkriće, osim građe na plakatima, biti i dvije originalne glagoljske pergamene iz varaždinskoga kapucinskog samostana, kojima je dopunjena ova putujuća “karlobaška” izložba, a koje se prvi put javno izlažu u Gradskom muzeju Varaždin.
