Zbor i orkestar Panonske filharmonije, Ivana Lazar i ansambl Capella Cracoviensis laureati su 47. Varaždinskih baroknih večeri. Festivalski žiri na čijem je čelu bila dr. sc. Zdenka Weber, a članovi profesori varaždinske Glazbene škole Nataša Marčić i Predrag Šantek odlučio je nagradu nagradu ‘Ivan Lukačić’ za najviši izvodilački domet ansambla dodijeliti Zboru i Orkestru Panonske filharmonije pod ravnanjem Tibora Bogányija za koncert održan 24. rujna u varaždinskoj Katedrali.
Nagrada ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju na ovogodišnjem Festivalu ravnopravno je dodijeljena ansamblu Capella Cracoviensis koji je nastupio u nedjelju, 1. listopada u varaždinskoj Franjevačkoj crkvi i sopranistici Ivani Lazar za koncert u Galeriji Sermage Gradskog muzeja Varaždin istoga dana kao i za sudjelovanje na koncertu Hrvatskog baroknog ansambla i Katedralnog zbora Chorus Angelicus pod ravnanjem Anđelka Igreca u varaždinskoj Katedrali 28. rujna.
Dodjela nagrada kruna je ovogodišnjeg Festivala koji je donio 35 koncerta u Varaždinu i Trakošćanu, ali i mjestima i gradovima u ukupno četiri županije. Pozdravljajući okupljene u varaždinskoj Gradskoj vijećnici na svečanoj dodjeli nagrada ravnatelj Festivala Davor Bobić istaknuo je kako su Varaždinske barokne večeri najveća kulturna manifestacija regije i organizacijski najbolji festival u Hrvatskoj.
– Malo je gradova i u Europi koji su razvijali svoju kulturu, ali mi smo napravili svjetski festival. Barokne večeri su ambasador hrvatske kulture u svijetu – poručio je Bobić, dok je zamjenica varaždinskog gradonačelnika Sandra Malenica naglasila kako Varaždinske barokne večeri utjelovljuju ono čime se Varaždin dići, a to je da je grad kulture i grad baroka.
– Države partneri se zbilja trude da pokažu svoje nabolje i na taj način dobivamo dvostruko ono vrijedno-dobivamo izvrsne interprete barokne glazbe i s druge strane konstantno programsko obogaćenje, upoznavajući razdoblje s kraja 16. do druge polovice 18. stoljeća u odnosu na nacionalne glazbene kulture i u odnosu na različita područja Europe, te tako doznajemo više što se događalo u tom vremenskom razdoblju u glazbi – istaknula je predsjednica festivalskog žirija dr. Zdenka Weber.
Dobitnica festivalske nagrade Ivana Lazar nije krila oduševljenje dobivenom nagradom na Festivalu na kojem nastupa od 2002. godine.
– To je jedan kontinuirani rad u Hrvatskoj i vani i zbilja sam sretna da Varaždinske barokne večeri daju podršku svojim umjetnicima u smislu koncerata koji daju priliku da radite na sebi i da se predstavite publici – naglasila je Lazar.
Kako su glazbenici Panonske filharmonije otputovali iz Varaždina nakon svog koncerta u Katedrali, u njihovo ime nagradu Ivan Lukačić preuzeo je ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu i izaslanik mađarskog veleposlanika dr. Dinko Šokčević.
– Mogu reći i u svoje osobno ime i u ime veleposlanika Magyara sretni smo. Mislim da smo uspješno pridonijeli baroknom festivalu i da će kao i u našim sjećanjima, ostati i u sjećanjima Varaždinaca – naglasio je Šokčević, dodajući kako je glazbenicima Panonske fiharmonije odmah javio da su dobili nagradu i kako je dogovoreno da će im ona biti svečano uručena u Pečuhu prije jednog od njihovih koncerata.
Ovogodišnji festival bio je najveći u prethodnom desetljeću u organizacijskom smislu. Više od 35 koncerata u četiri hrvatske županije, 20 popratnih programa, dva predstavljanja gradova iz Mađarske učinilo je 47 izdanje festivala nezaboravnim, čemu je veliki obol dalo partnerstvo s Mađarskom, te iznimno zalaganje Mađarskog veleposlanstva i Mađarskog instituta u Zagrebu.
Publika je ove godine pokazala velik interes za koncerte na kojima se nerijetko tražila i stolica više.
– Festival ide dalje u svojem zamahu. Iduće godine Japan, a nakon toga Irska, Belgija, Švedska, Litva, Kuba, pa i Argentina – ushićeno je na kraju svečane dodjele festivalskih nagrada istaknuo ravnatelj Bobić.
Za organizatore Varaždinskih baroknih večeri predaha nema. Partnerstvo s Japanom iduće godine već se počelo pripremati, kao i razgovori o posebnoj glazbenoj poslastici na 48. Varaždinskim baroknim večerima.
– Riječ je o operi Antonia Cestia, iz 1654. Godine pod nazivom ‘La Dori’. Večeras je s nama glazbeni producent Pera ansambla iz Munchena Mehmet Yesilcay i bila bi to kooprodukcija Varaždinskih baroknih večeri, Njemačke, Hrvatskog narodnog kazališta i Beča, gdje je po posljednji puta izvedena. Više od 300 godina nije se izvodila ta opera i bit će to prva suvremena izvedba. Note imamo, prava imamo, glazbenike imamo i sad radimo na tome da ih smjestimo unutar Varaždinskih baroknih večeri u varaždinskom kazalištu, ali i drugim gradovima – najavio je Raymond Rojnik, organizator VBV-a i ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin koji će s biti i organizator turneje japanskih glazbenika iduće godine i to ne samo u vrijeme Varaždinskih baroknih večeri.
U Vijećnici je predstavljen i nosač zvuka sa snimkom koncerta održanog prošle godine na Varaždinskim baroknim večerima. Bachovu ‘Muku po Ivanu’ izveli su tom prigodom glazbenici Hrvatskog baroknog ansambla, Katedralnog zbora Chorus angelicus i solisti, nakon čega im je pripala i festivalska nagrada ‘Ivan Lukačić’.
Nakladnici CD-a su Udruga Aulos, Varaždinske barokne večeri i Varaždinska biskupija, a bit će trajan zvučan zapis još jednog od vrhunskih koncerata varaždinskog baroknog festivala koji kroči prema svojih pola stoljeća održavanja.
Službeni dio Festivala završio je koncertom nagrađivanih učenika varaždinske Glazbene škole s Varaždinskim komornim orkestrom u varaždinskoj Katedrali na kojem su im se pridružile i kolege iz glazbene škole Zalaegerszega. U baroknoj glazbi u okviru ovogodišnjeg festivala tijekom ovog mjeseca moći će uživati još publika na koncertima u Zlataru, Vinici, Svetom Jurju na Bregu, Loboru i Mihovljanu.
U nastavku možete pročitati obrazloženja nagrada.
Nagrada ‘Ivan Lukačić’ za zbor i orkestar Panonske filharmonije
‘Zbor i orkestar Panonske filharmonije pod ravnanjem maestra Tibora Bogányija gostovao je na 47. Varaždinskim baroknim večerima u okviru suradnje s Republikom Mađarskom a u okviru tradicionalne suradnje varaždinskog festivala s država-partnerima, čime se već 11 godina ostvaruje znatno repertoarno obogaćivanje programa koncerata stvaralaštvom skladatelja koji svojim djelima daju nove spoznaje o razdoblju kojemu su VBV posvećene.
Naime, od pojave glazbenoga baroka krajem 16. stoljeća, pa sve do smrti jednog od najvećih predstavnika tog glazbenog stila u njegovom kasnom, najrazvijenim usponu, dakle do 1750. godine, ostvarena su djela koja svjedoče bitne karakteristike stila kao monodije uz instrumentalnu pratnju, ali i uvođenje novih glazbenih oblika te korištenje autentičnih instrumenata.
U tom je pogledu gostovanje glazbenika iz Pečuha okupljenih u Zboru i Orkestru Panonske filharmonije s dirigentom Tiborom Bogányijem i vokalnim solistima Eszterom Zemlényi i Júlijom Balázs, soprani, Zoltánom Gavodijem, alt, Dávidom Szigetvárijem, tenor i Szabolcsom Hámorijem, bas, uz pripreme koje su obavili zborovođe András Vass i Lászlo Dobos, bilo nadasve bogato te glazbeno i interpretativno obogaćujuće i oduševljavajuće iskustvo.
Dakle, iz velebne zbirke Harmonia Caelestis, koju je sakupio a djelomično najvjerojatnije i skladao mađarski plemić, vojskovođa kao i za povijest mađarske glazbe tako važan uglednik iz obitelji Esterházy, izveli su gosti iz Mađarske 12 vokalno-instrumentalnih skladbi, po formi kantata za soliste, zbor i orkestar koje potvrđuju kulturološke veze između onodobnih glazbeno razvijenih naroda.
Izvedbe vrsnih solista te moćnoga Zbora i sjajno uigranog Orkestra Panonske filharmonije dale su dokaze glazbene kulture mađarske provenijencije jednako u prošlosti u odnosu na glazbeno stvaralaštvo kao baštinu, kao i u odnosu na sadašnjost u pogledu razvijenosti za autentično muziciranje specijaliziranih solista i ansambala.
Nadalje, djela koja su izveli mađarski glazbenici predstavljaju za ovogodišnje VBV znatno obogaćenje repertoara, budući da su izvedena ostvarenja, Suita u D-duru, TWV 55:D18 Georga Philippa Telemanna te izuzetno inventivne i inovativne kantate Herren vår gud, Der Herr erhöre dich, BuxWV 40, Pange lingua gloriosi, BuxWV 91 i Schlagt, Künstler, die Pauken und Saiten, BuxWV 122 Dietricha Buxtehudea, još neizvođena na Varaždinskim baroknim večerima.
Bogato iskustvo u interpretaciji baroknog repertoara kojim raspolaže maestro Tibor Bogányi došlo je do punog izražaja u izvedbama svih djela na programu i to jednako kada vodi vokalne soliste i njihove osobito istaknute i izražajne dionice, kao i kada ostvaruje skladnu suradnju sa zborskim i instrumentalnim ansamblima.
Naime, polet i pokretljivost brzih, kao i meditativni ugođaji sporijih stavaka, repetitivnost u figuralizmima koji glazbeno opisuju značenje pojedinih riječi i efekti jeke koji pripadaju uvriježenim stilskim pomagalima barokne ekspresije, pa sve do trijumfalnih trublji primjerice na kraju stavka Saule, Saule iz zbirke Harmonia caelestis, uz mnoge delikatno disonantne i time progresivne trenutke u Buxtehudeovim kantatama, sve su to bili tehnički i izvedbeno dokazi vrsnosti mađarskih glazbenika kao i njihove, za izvođenje barokne glazbe vrhunske, informiranosti‘, stoji u objašnjenju dr. sc. Zdenke Weber, predsjednica festivalskog žirija, te članova žirija prof. Nataše Maričić i prof. Predraga Šantek.
Nagrada ‘Jurica Murai’ za Capellu Cracoviensis
‘Gostujući na 47. Varaždinskim baroknim večerima glazbenici okupljeni u Capelli Cracoviensis, u jednom od najistaknutijih poljskih ansambala specijaliziranih za izvođenje glazbenog stvaralaštva baroknog razdoblja, ali i drugih glazbeno-stilskih epoha, izveli su dva monumentalna vokalno-instrumentalna ostvarenja, Magnificat poljskoa skladatelja Marcina Józefa Źebrowskog (1702.-1770.) i Magnificat u D-dur, BWV 243 Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.).
Stavljajući na program jedno manje poznato djelo, ostvarenje s područja duhovne glazbe autora iz poljske baštine kojega svjetska javnost tek upoznaje, te djelo baroknog genija kojemu se svijet trajno divi, pružili su gosti iz Krakova brojnim slušateljima okupljenima u varaždinskoj Franjevačkoj crkvi mogućnost upoznavanja glazbe razdoblja koje je upravo u domeni sakralnog stvaralaštva ostavilo svjedočanstva jednako duboke misaonosti i pobožnosti kao i dokaze nadasve razvijene skladateljsko-tehničke složenosti i zahtjevnosti.
U tom se pogledu oba predstavljena Magnificata, uglazbljeni latinski tekstovi Marijina Hvalospjeva ‘Veliča duša moja Gospodina’, iskazuju kao partiture u kojima jednako vokalni kao i instrumentalni glazbenici nalaze izvore za pokazivanje svojega umjetničkog ali i tehničkog umijeća.
Capella Cracoviensis, koju vodi dirigent i orguljaš Jan Tomasz Adamus, ansambl je čiji pjevači, sopranistice Magdalena Łukawska i Michalina Bienkiewicz, muški alt Łukasz Dulewicz, tenor Szcepan Kosior i bas Sebastian Szumski istovremeno nastupaju kao solisti ali i kao peteroglasni zbor, što je jedna od mogućnosti izvođenja baroknog repertoara u ovakvim oratorijskim djelima.
Vokalisti odlične tehničke spreme, u solističkim su dionicama jednako glasovno virtuozno kao i interpretacijski uživljeno otpjevali sve stavke za glasove solo uz instrumentalnu pratnju, da bi u zborskim stavcima pokazali vrlo izražene sposobnosti dinamički gradacija i kontrasta u vrlo dojmljivm prijelazima od pianissima do zborskoga tuttija.
U tome je gotovo nemoguće posebno izdvajati bilo kojega od pjevača, iako je primjerice u samo gudačima praćenome stavku Bachova Magnificata, u Et misericordia, bilo moguće posebno uživati u skladnome dijalogu i kontapunktu muškoga alta i tenora.
Instrumentalni dio ansambla, virtuozni gudači, barokne oboe i tromboni kao i rogovi i blokflaute, te dirigent za orguljama, ostvarili su nadasve precizne, ritmički pouzdane i sigurne te dinamički sjajno izbalansirane interpretacije, sudjelujući s vokalnim solistima u donošenju baroknih ukrasa, melizama i koloratura na uvjerljiv i trajno oduševljavajući način.
Bile su to interpretacije kojima su poljski glazbenici pokazali visoku razinu svijesti o stilskim značajkama glazbe koju izvode, pri čemu je posebno izvedbe Magnificata Marcina Józefa Źebrowskog kao predstavnika poljske glazbene baštine, bilo i repertoarno obogaćenje 47. Varaždinskih baroknih večeri. Nagrada ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju znak je prepoznavanja svih pozitivnih značajki muziciranja kojim su gosti iz Krakova upotpunili spoznaje i iskustva o stvaralaštvu iz razdoblja glazbene povijesti kojemu je varaždinski festival posvećen’, stoji u objašnjenju dr. sc. Zdenke Weber, predsjednica festivalskog žirija, te članova žirija prof. Nataše Maričić i prof. Predraga Šantek.
Nagrada ‘Jurica Murai’ za sopranisticu Ivanu Lazar
‘Sopranistica Ivana Lazar (Tuzla, 1976.) uz vrlo uspješno ostvarivanje brojnih uloga u svojoj matičnoj kući, Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, posvećuje se tijekom niza godina izvođenju repertoara barokne glazbe i na tom području jedna je od najistaknutijih pobornica i promotorica autentične interpretacije baroknog repertoara u Hrvatskoj.
Kao jedna od utemeljitelja varaždinskog Ansambla Camerata Garestin specijaliziranog za izvođenje barokne glazbe, ostvaruje Ivana Lazar vrlo zapažene nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu a na koncertu održanom 1. listopada 2017. godine u Galeriji Sermage Gradskog muzeja Varaždin izvedbom Devet njemačkih arija (Neun deutsche Arien, HWV 202-210) Georga Friedricha Händela (1685.-1759.) ostvarila je nedvojbeno jedan od vrhunaca interpretacije sa svim elementima stilske i umjetničke vjerodostojnosti.
Bio je to nastup Ansambla Camerata Garestin u kojemu su sudjelovali violinist Silvio Richter, violončelist Krešimir Lazar i čembalist Krešimir Has.Pjevajući na njemačkom jeziku arije koje u opusu velikana njemačke barokne glazbe G. F. Händela zauzimaju posebno mjesto kao intimna i emocionalno nadasve izražajna uglazbljenja pjesničkih iskaza njegova suvremenika, hamburškog kasnobaroknog pjesnika Bartholda Heinricha Brockesa (1680.-1747.), nanizala je Ivana Lazar devet glazbeno nadahnutih prizora kojima je pjesnik, hvaleći Prirodu i slaveći njezina Stvoritelja, potakao skladatelja na pisanje formalno određenih i sadržajno izuzetno dojmljivih komorno-glazbenih minijatura.
Različitost ugođaja, dubina misaonosti i kontemplativnosti u suočavanju s razornim opasnostima oholosti i pohlepe kao i razdraganost ljudske duše koja spokoj i utjeha nalazi u ljepoti razigranih valova i slatkom mirisu cvijeća, našle su u intepretaciji Ivane Lazar jednako različita tumačenja zahvaljujući istinskom razumijevanje glazbe i čovjekove sudbine.
Pri tome, dakako, osnovni temelj sposobnosti za prenošenje umjetničkog, jednako pjesničkog kao i glazbenog sadržaja, predstavljaju pjevačke sposobnosti sopranistice Ivane Lazar. Glasom znatne tehničke usavršenosti, koji je ujednačen u svim registrima i kojim sopranistica suvereno vlada jednako u pogledu dinamičkog nijansiranja u rasponu od delikatnog piana do snažnih forte uzleta, kao i u pogledu suptilnih agogičkih finesa i bravuroznih melizama koje izvodi kao virtuozno lepršave kolorature, ostvarila je Ivana Lazar niz od devet Häandelovih da capo arija kao cjelinu koju je publika prepoznala kao iskreno umjetničko predanje i nagradila dugotrajnim pljeskom.
Ivana Lazar sudjelovala je i u izvedbi Večernji Blažene Djevice (Vespro della Beata Vergine) Claudia Monteverdija (1567.-1643.), velebnoj izvedbi u varaždinskoj Katedrali na svečanom koncertu održanom 28. rujna 2017. godine u povodu 20. obljetnice osnivanja Varaždinske biskupije te je izvođenjem sopranske dionice znatno upotpunila cjelovitost vrlo uspjele izvedbe.
Tako je i taj nastup upozorio na vrlo visoku razinu pjevačkog umijeća Ivane Lazar, te napose njezinih sposobnosti da barokni glazbeni idiom sa svim njegovim stilskim posebnostima interpretira na vjerodostojan i dojmljiv način’, stoji u objašnjenju dr. sc. Zdenke Weber, predsjednica festivalskog žirija, te članova žirija prof. Nataše Maričić i prof. Predraga Šantek.
