Velebnom izvedbom Zbora i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod vodstvom mo. Anđelka Igreca u subotu 30. rujna nastavljen je program obilježavanja 20. obljetnice Varaždinske biskupije.
Svoju su raskoš talenata pokazali i solisti svjetskog glasa, Varaždinka Monika Cerovčec (sopran) te Nikolina Virgej Pintar (mezzosopran).
Varaždinska publika imala je priliku uistinu se kulturno i duhovno obnoviti budući da su na rasporedu bila dva vrhunska glazbena komada, “Posvećenje kuće op 124” Ludwiga van Beethovena te praizvedba autorskog djela mo. Anđelka Igreca “Quattro pezzi sacri (Kyrie-litanije, Molitva, Magnificat, Bonum facere)”.
Spomenuto Beethovenovo djelo ne pripada u njegova najpoznatija djela, a i izvodi se relativno rijetko. Možda stoga što ju je genijalni skladatelj stvorio u posljednjim godinama svog života, odnosno skladateljskog rada. No, usprkos tome, riječ je o umjetničkoj majstoriji velikog majstora. Svečana je to glazba, puna zanosa i radosti zbog novosti otvorenja kuće u kojoj će se sastajati. Istovremeno, ona je razmatranje, pogled u budućnost, otvorene mogućnosti, često nesigurne i neočekivane, ali i poziv na postojanost i snažno predanje svojoj zadaći. Tako je ovo djelo idealan predložak za proslavu godišnjice Varaždinske biskupije; istovremena svečanost glazbe u povodu 20 godina biskupije i uzdignuća crkve na stupanj katedrale te, s druge strane, razmatranje o budućnosti u kojoj ne znamo što se može dogoditi, no znamo za predanost biskupije, njezinih duhovnih pastira i vjernika svojem poslanju.
Drugo djelo programa, “Quattro pezzi sacri” Anđelka Igreca, skup je njegovih kraćih skladbi, točnije četiri skladbe od kojih svaka predstavlja jedan od stupova na kojima, prema autorovom odabiru, počiva poslanje Varaždinske biskupije. “Kyrie litanije” stoje za Kyriosa – Gospodina; “Molitva” uglazbljeni psalam 139, za Sveto pismo, “Magnificat” za Mariju i “Bonum facere” (Dobro činiti) geslo je biskupa Josipa Mrzljaka kojim je definirana djelatnost varaždinske Crkve. Inače, za desetu obljetnicu Varaždinske biskupije bilo je praizvedeno također jedno djelo mo. Igreca, oratorij “Pashalne slike”. Maestro kaže kako mu je bilo jako stalo da i za ovogodišnju obljetnicu napravi jedno novo djelo.
– Toliko sam zahvalan što sam imao priliku na svoj način dati obol obilježavanju dvadesete obljetnice Varaždinske biskupije. Spomenute četiri skladbe nastale su u raznim prigodama, a za ovaj obljetnički koncert stavio sam ih zajedno i orkestrirao za izvedbu sa simfonijskim orkestrom, te kao takve posvetio mons. Josipu Mrzljaku. “Magnificat” je nastao za ovu prigodu. Evanđeoski hvalospjev sažima pohvale velikim Božjim djelima, a kako je u Lukinom evanđelju stavljen u Marijina usta, u ovoj kompoziciji imao sam posebno baš Nju na umu. Neke hrvatske marijanske pjesme našle su svoje mjesto u ovoj skladbi u vidu kratkih citata i reminiscencija, “K suncu prosi saka roža”, “Lijepa si, lijepa”, “Zdrava, Devica” te “Marija, Marija”, jedna međimurska marijanska iz župe Sveta Marija, kamo za Veliku Gospu hodočasti cijelo Donje Međimurje, pjesma posebno mi draga još iz djetinjstva. Na kraju velikog slavlja, hodočasnici bi se opraštali od Gospina lika, hodeći natraške, kako Gospi ne bi okrenuli leđa. Bolta Mikec, kantor iz Cirkovljana, započinjao bi prošnje, a svi bi za njim ponavljali: “Zbogom nam ostani, Majka milostiva… Se kaj smo prosili, dej nam zadobiti”, te završavali s pripjevom “Marija, Marija” koja je utkana u srce ovog “Magnificata” i kao da objedinjuje romarenje tolikih naraštaja malih ljudi sjeverozapadnog dijela hrvatske domovine – kaže ovaj nadaleko poznati varaždinski dirigent, skladatelj i orguljaš.
Dirigentski posao mo. Igrecu su u subotu na slavljeničkom koncertu Varaždinske biskupije olakšali članovi ponajboljeg hrvatskog orkestra, te zbor sastavljen od zborovođa iz cijele biskupije.
– Izvedba Monteverdijeve Večernje Blažene Djevice s našim katedralnim zborom Chorus angelicus, Hrvatskim baroknim ansamblom i mađarskim ansamblom Sonatores pannoniae te internacionalnim solistima dva dana ranije u sklopu Varaždinskih baroknih večeri, bila je jedinstven hvalospjev Višnjemu u katedrali posvećenoj Marijinom Uznesenju. Moći stajati pred Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, s njima po prvi put postaviti novostvorene skladbe, posebna je čast i uživanje. Predivno je s takvim ansamblima ponavljati misli 139. psalma “Ti si moje stvorio bubrege, satkao me u krilu majčinu. Hvala ti što sam stvoren tako čudesno, što su djela tvoja predivna!” i, moglo bi se reći, predvoditi ih u molitvi na tako poseban način uglazbljenjem za zbor i veliki orkestar – emotivno je zaključio mo. Igrec.
Maestro Anđelko Igrec je završio studij kompozicije i crkvene glazbe na Sveučilištu za glazbu u Beču. Od 1999. godine, dakle gotovo od samog uspostavljanja Varaždinske biskupije, katedralni je orguljaš i zborovođa te voditelj Ureda za crkvenu glazbu.
– Već od samog početka je u djelovanju biskupije poseban naglasak stavljen na apostolat kroz glazbu. Prvi varaždinski biskup mons. Marko Culej i ondašnji rektor katedrale preč. Alojzije Domislović itekako su bili svjesni “glazbene težine” ovoga kraja u kojem su glazbeno djelovali još i isusovci i pavlini, franjevci iznjedrili jednog Fortunata Pintarića, Vinko Žganec zabilježio toliko bogatstvo narodnog blaga, neumorni kantori skladali i prenosili s koljena na koljeno ljubav prema liturgijskoj popijevci poput jednog Florijana Andrašeca ili Ivana Mustaća. U gradu Varaždinu, srcu biskupije, Varaždinske barokne večeri već tolika desetljeća promoviraju velikim dijelom upravo crkvenu glazbu naših i svjetskih majstora iz razdoblja baroka. Sadašnji je biskup mons. Josip Mrzljak sa svojim suradnicima intenzivirao podršku nastojanjima oko njegovanja svete glazbe među svim uzrastima od najjednostavnijih pučkih oblika do izvedbe zahtjevnih partitura poput ovog novoskladanog djela upravo za ovu prigodu. Čast mi je biti dio takvih nastojanja – priznaje iskreno maestro Anđelko Igrec.
