Osim horora ‘Ono’, koji se od danas prikazuje u Kinu Gaj, ljubitelje tog žanra čeka još jedna poslastica.
Riječ je o francuskom klasiku ‘Oči bez lica’, snimljenom 1960. godine.
Film će se prikazivati samo u jednom terminu, u nedjelju 1. listopada u 19 sati, pa stoga iskoristite prigodu da ovaj klasik pogledate u kinu.
Cijena ulaznice je 15 kuna.
Osim filma ‘Oči bez lica’, u narednim danim u Kinu Gaj čeka vas još odličnih filmova. Tako još danas i sutra možete pogledati film ‘Američki plaćenik’ u 19 sati, a danas, sutra i prekosutra u Kinu gaj čeka vas strašno ‘Ono’, početak je u 21 sat.
> PREMIJERA Akcijski triler ‘Američki plaćenik’ od četvrtka u Kinu Gaj
> KINO GAJ Horor godine, ‘Ono’, od petka u varaždinskom gradskom kinu!
Više o filmu ‘Oči bez lica’
Ugledni kirurg Génessier skrivio je automobilsku nesreću u kojoj je unakaženo lice njegove kćeri Christiane. Uz pomoć asistentice Louise, Génessier otima mladu djevojku s ciljem da njezinu kožu presadi na Christiane.
Tijelo bacaju u rijeku te ga Génessier identificira kao Christianino. Operacija međutim ne uspijeva pa Génessier i Louise nalaze drugu žrtvu, ali također bez uspjeha. Zbog sumnji Christianina zaručnika Jacquesa, policija odlučuje pripremiti zamku za Génessiera podmetnuvši mu novu djevojku. Uoči početka operacije policija poziva profesora u bolnicu.
Nastao u tradiciji filmskog nadrealizma (sam redatelj ga je nazvao ‘poetskom fantazijom’), film spaja realističke (gotovo klinički prikazi operacija), fantastične (tematska okosnica) i lirske elemente (motivi ljubavi oca prema kćeri i kćerina sažaljenja nad žrtvama). Franju motive opsesije, promjene lica (i identiteta) i prividne smrti ugl. tek naznačuje, a manje razrađuje.
Fantazmagorički ugođaj redatelj postiže uporabom dužih, ritmičkih kadrova te fotografijom naglašenih crno-bijelih kontrasta i kompozicija u duhu figuralnoga nadrealizma (prizori Christianine šetnje kućom s maskom na licu ili završni prizor njezina lutanja šumom u pratnji crnih pasa i s bijelim golubom na ruci) uz glazb. pratnju izvedenu iz motiva valcera.
Te značajke upućuju na (nadrealističko) prepletanje ljepote, užasa i ludila, odn. nepredvidivost odnosa realistički predočenih predmeta u pojavnoj stvarnosti, što rezultira specifičnim osjećajem jeze.
