U Gradskom muzeju Varaždin sljedećih dana otvaraju se čak dvije izložbe.
U četvrtak, 10. kolovoza, u 20 sati u Palači Sermage bit će otvorena izložba ‘Hommage à Miljenko Stančić’. Riječ je o monografskoj izložbi uz 90. godišnjicu rođenja i 40. godišnjicu smrti Miljenka Stančića.
Slijedi u petak, 11. kolovoza, u 20 sati, u Palači Herzer otvorenje izložbe ‘Ljepota lažnog sjaja’, koja će predstaviti krivotvorine iz fundusa Muzeja policije.
Tijekom održavanja Špancirfesta, od 18. do 27. kolovoza, ove izložbe, kao i ostali izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin, bit će uobičajeno produženi za razgled, i to svaki dan, osim ponedjeljka, od 10 do 20 sati.
Hommage à Miljenko Stančić
Nakon što je održana u Zagrebu, izložba Hommage à Miljenko Stančić bit će postavljena i u Varaždinu. Organizatori izložbe su Gradski muzej Varaždin i Umjetnički paviljon u Zagrebu, koji su ovaj projekt realizirali u povodu 90. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti toga velikoga hrvatskog slikara.
Izložba je monografska, a obuhvaća osamdesetak slika, posuđenih iz ustanova i privatnih zbirki u Varaždinu i Zagrebu, koje prate Stančićeve slikarske faze i otkrivaju interese i domete njegova likovnog opusa.
Miljenko Stančić (Varaždin, 1926. – Zagreb, 1977.) prve poduke iz slikarstva dobio je tijekom školovanja na varaždinskoj gimnaziji od Ladislava Kralja Međimurca, akademskog grafičara i slikara, što je bio temelj za njegovo daljnje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je diplomirao 1949. godine. Uz slikarstvo, bavio se ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom. O njegovu slikarstvu pisali su vrsni književnici, među kojima i Miroslav Krleža, kao i mnogi povjesničari umjetnosti, primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, Saša Vereš, Antun Vrdoljak i Igor Zidić te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg. Likovni kritičari Stančićev rad povezuju uz magični realizam, metafizičko, fantastično ili fantazmagorično slikarstvo, što upućuje na posebnost njegove likovne poetike, prožete snažnim autobiografskim i psihološkim nabojem.
U Gradskom muzeju Varaždin, u Zbirci Miljenka Stančića, čuva se stotinjak njegovih djela, kao i prikupljena dokumentacija s osvrtima o njegovu stvaralaštvu. S obzirom na to da ova građa još uvijek nema svoje mjesto u stalnome postavu, izložba Hommage à Miljenko Stančić, na kojoj će biti i izlošci iz zbirke varaždinskoga muzeja, prigoda je da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz njegovo ime, podsjeti na toga nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti. Također, ovom prilikom iz privatnih zbirki bit će izložena i neka djela koja se do sada nisu javno izlagala. Autorica izložbe je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju.
Izložba se otvara u četvrtak, 10. kolovoza, u 20 sati, a za razgled će biti postavljena do 29. listopada ove godine. Tijekom održavanja Špancirfesta, od 18. do 27. kolovoza, posjetitelji će imati prigode razgledati Stančićevu izložbu, kao i ostale postave varaždinskoga muzeja, u produženom vremenu, svaki dan, osim ponedjeljka, od 10 do 20 sati.
Ljepota lažnog sjaja
U petak, 11. kolovoza, u 20 sati, u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin (Franjevački trg 10) otvara se izložba pod nazivom Ljepota lažnog sjaja, s krivotvorenim djelima, slikama i skulpturama uglavnom eminentnih hrvatskih umjetnika, zaplijenjenima na crnom tržištu umjetnina, koje su dio fundusa Muzeja policije.
Kao što su istaknuli stručnjaci iz Muzeja policije, ovo nije izložba o umjetnosti u slikarstvu i kiparstvu, već je to izložba o prijevarama lakovjernih ljudi posredstvom umjetnosti, kao i o beskrupuloznosti crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih ali neupućenih kupaca. Riječ je o izložbi koja predstavlja specifični oblik kriminala, a njome se želi pridonijeti osvješćivanju građana na nužan oprez pri kupnji skupocjenih umjetnina svih vrsta i borbi protiv crnog tržišta.
Zbirka Muzeja policije počela se stvarati prije desetak godina sporadično prikupljenim krivotvorinama koje su samoinicijativno, po pravomoćnosti sudskih presuda, dostavile neke policijske postaje. Sustavno prikupljanje započelo je 2009. godine, kada se, posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije, kod sudova uspjelo ishoditi da se po pravomoćnosti sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već da se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije.
Danas ovu podzbirku Kriminalističke zbirke predmeta čini šezdesetak izložaka, od kojih se najveći broj odnosi na ulja na platnu i nekoliko skulptura. Najviše je krivotvorina radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića i Mersada Berbera, a u manjem broju su radovi Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića, Dragice Cvek Jordan i Nikole Reisera. Tu su i tri krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i jedna Vojina Bakića, a od stranih autora u Zbirci su i krivotvoreni radovi Salvadora Dalija i Paula A. Renoira.
Prvotno predstavljanje ove specifične izložbe u Zagrebu 2016. godine imalo je izuzetan odjek u medijima i kod javnosti, pa se veliko zanimanje očekuje i na njezinom gostovanju u Varaždinu. Dodatni interes javnosti za ovu aktualnu temu potaknut će se i s nekoliko prigodnih predavanja o “zanatu” krivotvorenja i crnom tržištu umjetninama, koje će se u Gradskom muzeju Varaždin održati uz izložbu u rujnu ove godine.
Izložba Ljepota lažnog sjaja otvorena je za razgled do 24. rujna.
